Potez britanskog premijera David Camerona koji je najavio redefiniranje odnosa s Europskom unijom i raspisivanje referenduma o članstvu Velike Britanije u toj zajednici država gura ga u sve dublji glib u kojem se sve više koprca.

Dok je njime trebao umiriti kritičare u Konzervativnoj stranci, dešava se upravo suprotno, a izvjesno je kako će se taj potez odraziti i na britanski biznis i posebno privlačenje stranih ulaganja.Kako piše The Wall Street Journal, rasprava u Londonu uzbunila već je uzbunila poduzetnike u Velikoj Britaniji, ali i diljem svijeta. Mnogi od njih već su i prije razmatrali koliko jen pametno ulagati u državu s tako drakonskim imigracijskim zakonima, koji su rezultirali time da je vrlo teško u tu državu dovesti visokokvalificiranu radnu snagu koje u Velikoj Britaniji kronično nedostaje. Mogućnost gubitka pristupa zajedničkom europskom tržištu sigurno će dodatno doprinijeti tome da se strane kompanije još teže odluče na dolazak i ulaganja u Velikoj Britaniji.S druge strane, novu britansku političku realnost koju dobro ilustrira jedna od nedavno provedenih anketa, a prema kojoj bi na referendumu 46 posto Britanaca glasalo za izlazak iz EU, dok bi ih tamo ostalo samo 36 posto, već koriste druge članice Unije, a posebno Irska koja daje sve od sebe kako bi privukla strana ulaganja.

Cameronova strategija je odložiti referendum do 2017. godine, a računa kako bi mu to kupilo dovoljno vremena da ispregovara zadovoljavajuće promjene ugovora o britanskom članstvu kako bi privolio svoju stranku i Britance da ostanu u EU. Temelj toga je izrada vladine analize o EU koja bi trebala dati kredibilne dokaze o prednostima britanskog članstva, a koja će se početi raditi tijekom ljeta.Problem je u tome što većina konzervativaca ne želi biti uvjerena u te prednosti. Za njih se rasprava o članstva u EU svodi na pitanje suvereniteta, a njihova antipatija prema Europi istodobno je emotivna koliko i racionalna.Financial Times podsjeća kako je upravo pitanje Europske unije premijerske fotelje stajalo Margaret Thatcher i Johna Mayora, a čini se da bi njihovim stopama mogao poći i Cameron. Konzervativci ga optužuju da vodi elitističku vladu sastavljenu od uskog kruga prijatelja, a posebno ih je iznerviralo njegova podrška legalizaciji homoseksualnih brakova, o čemu će ovoga tjedna raspravljati u parlamentu.

I bivši britanski ministar vanjskih poslova Geoffrey Howe, jedna od sve rijeđih konzervativaca koji podržavaju britansko članstvo u EU istaknuo je kako je Cameron ozbiljno pogriješio najavivši referendum 2017. ako pobijedi na izborima 2016. "Premijer je otvorio političku Pandorinu kutiju, a izgleda da je u tom procesu izgubio kontrolu nad strankom. Euroskepticizam je toliko ojačao da vodstvo stranke doslovce bježi u strahu od svojih parlamentarnih zastupnika", tvrdi Howe.Sve to doprinosi tome da će Cameron brzo morati zauzeti mnogo konkretniji stav prema referendumu koji do 2017. želi čekati sve manje članova njegove stranke. Izbor pred kojim se nalazi u biti je jednostavan. Može dozvoliti da bude uvučen na vlak koji sve brže juri prema izlasku iz EU, što će mu donijeti kratkoročnu političku korist, ali i potencijalno nanijeti veliku štetu britanskim interesima. Ili, može kategorički braniti članstvo Velike Britanije u EU, čime će gotovo sigurno izgubiti posao.

Škotska

Prebogate banke

Neovisna Škotska bi u usporedbi s ostatkom gospodarstva imala izuzetno velik bankarski sektor, što bi tu državu u slučaju proglašenja neovisnosti moglo izložiti finacijskim šokovima, poručila je prekjučer Britanska središnja banka. Njezina analiza je pokazala da bi neovisna Škotska imala imovine banaka vrijedne 1250% BDP-a, što bi je učinilo posebno izloženom rizicima u slučaju izbijanja novih financijskih kriza.