Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je da propali projekt ruskog plinovoda Južni tok, kojim je ruski plin ispod Crnog mora trebao stizao do Europske unije, treba ponovno pokrenuti kao Bugarski tok sa 100% bugarskim vlasništvom nad cijevima koje će provoditi energent.

Za Bugarsku je sada prioritet čvorište za plin, nazvano Balkan, u blizini Varne, koje bi se punilo plinom iz Rusije kroz dvije podmorske cijevi, ali i plinom iz Azerbajdžana i s lokalnih polja u Bugarskoj i Rumunjskoj. Borisov je, obraćajući se bugarskom parlamentu 13. siječnja, najavio da će se o mogućnostima opskrbe Bugarske ruskim plinom razgovarati 27 i 28. siječnja u Sofiji, na sjednici bugarsko-ruskog međuvladinog povjerenstva za ekonomsku saradnju, koje se nije sastajalo u posljednjih pet godina, prenio je EurActiv.com. Južnim tokom trebalo je pristizati 63 milijarde prostornih metara ruskog plina godišnje, a glavni dioničari u projektu bili su ruski Gazprom i talijanski Eni.

Budući da je, kako je rekao Borisov, Južni tok povijest, bugarski premijer je istaknuo da je prioritet čvorište Balkan. To čvorište opskrbljivalo bi se plinom iz Rusije kroz dvije cijevi kapaciteta 10 milijardi kubnih metara plina godišnje po cijevi, uz plin iz Azerbajdžana te Bugarske i Rumunjske. Analitičari ističu da bugarski plan dobiva na važnosti u situaciji gdje je Turski tok, koji trebao zamijeniti Južni tok, na čekanju zbog napetosti između Moskve i Ankare, nakon što je Turska oborila ruski zrakoplov u blizini sirijske granice. U kompaniji Južni tok Bugarska ruska kompanija trebala je biti vlasnik 50% cijevi koje idu preko bugarskog teritorija.

Interesi Italije
"Bit će to Bugarski tok i ako ruska strana pristane prodati svoj plin na našoj granici, bit će dobrodošla. A mi ćemo poštovati odredbe Trećeg energetskog paketa i neće biti sankcija Europske komisije", objasnio je bugarski premijer. Planove za dovođenje ruskog plina ispod Crnog mora Borisov je obznanio i na summitu EU 17 i 18. prosinca 2015.  Novi projekt plinovoda Bugarski tok trebao bi dijelom pomiriti sukob interesa unutar članica Europske unije i ponuditi izvjesnu ravnotežu između planiranog plinovoda Sjeverni tok 2 i propalih očekivanja prihoda i opskrbe energijom zemalja koje su oštećene zaustavljanjem plinovoda Južni tok.

Naime, o tome kako bi se u projekte isporuka ruskog plina Europi mogla uključiti Italija i njene kompanije u Moskvi su ovih dana razgovarali ruski predsednik Vladimir Putin i italijanski premijer Matteo Renzi koji je zamjerio Europskoj komisiji da nema ništa protiv Sjevernog toka 2, a zaustavila je Južni tok, za koji je Italija bila vrlo zainteresirana. Srbija također spada među zemlje kojima je izmaknuo prihod i opskrba plinom zbog propasti Južnog toka, međutim sada s Bugarskim tokom vidi novu priliku jer bi plin iz čvorišta Balkan išao u Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Italiju.

Američko protivljenje
S druge strane, u Washingtonu se, kao i ranije, kad je riječ o energetskom povezivanju Europe i Rusije, na takav razvoj događaja gleda vrlo pozorno i s odbojnošću, posebno ako to znači da će ubuduće zaobilaziti Ukrajinu. Tako, američka agencija za strategijske prognoze Stratfor izražava sumnju da će Bugarski tok ikad proraditi, dodajući, ipak, da će Bugari i Rusi zakucati na otvorena vrata posebno u Srbiji, Mađarskoj i Italiji. Ta agencija navodi da se svakom povezivanju Rusije s europskim kontinentom i kada je u pitanju dostava ruskog plina preko Sjevernog toka 2 u Njemačku, protive Poljska, Litva, Estonija, Letonija, Slovačka, kao i Ukrajina.

Stratfor u analizi ističe da je "Ukrajina partner koji izaziva nevolje Rusiji" i ukazuje na to da su vlasti u Kijevu od 1. siječnja pet puta povisile naknadu koju traže za promet ruskog plina prema Europi. Agencija objašnjava kako se Kijev odlučio u potpunosti uklopiti u energetsku politiku Europske unije, čiji su ciljevi sprečavanje velike nazočnosti ruske energetske kompanije Gazprom u Europi, kao i pokušaj da se energenti osiguraju iz drugih izvora i pravaca. Stratfor navodi i da je Italija ljuta na EK i Nijemce zato što zanemaruju talijanske interese, ali ističe da će "Gazprom teško obustaviti priljev plina preko Ukrajine, sve dok ne osigura isporuku tog energenta drugim putevima do svog drugog po značaju partnera u Europi, a to je Italija". 

Kako zadovoljiti sve strane

Ukrajina gubi tri milijarde eura godišnje

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Rusija namjerava zaustaviti slanje plina preko Ukrajine koja će ostati bez takse za tranzit od tri milijarde eura godišnje. Bugarski list Dnevnik piše kako upućeni smatraju da je malo vjerovatno da će se Rusija upustiti u projekt dovođenja plina ispod Crnog mora do Bugarske, zbog pada cijena energenata i smanjenu potražnju za plinom u Europi. Tvrdi se da je Rusija više zainteresirana za gradnju naftovoda Burgas-Aleksandropolis koji bi zaobišao Bospor. Dva velika infrastrukturna projekta vjerovatno bi zadovoljila i Sofiju i Moskvu.