Europska komisija (EK) interno je zabranila analiziranje i komentiranje ekonomskih posljedica potencijalnog britanskog napuštanja Europske unije.

U podlozi odluke nalazi se zabrinutost da će takve analize utjecati na rezultate britanskog referenduma najavljenog do kraja 2017. na kojem bi građani odlučili podržavaju li izlazak Velike Britanije iz EU. Iako će se javno mnijenje Britanaca, prema posljednjim informacijama, ispitati i u lipnju ove godine, preliminarni rezultati pokazuju da se vodi tijesna bitka jer su birači gotovo ravnomjerno podijeljeni. Osjetljivost situacije razlog je što ovakav naputak ne iznenađuje previše, a visoki su Komisijini dužnosnici Reutersu potvrdili da je zabrana došla iz ureda predsjednika Europske komisije, Jean-Claudea Junckera.

"Na snazi je interni nalog zabrane raspravljanja ili proučavanja Brexita", potvrdio je jedan od izvora. Drugi je potvrdio da se Komisija ovime štiti od euroskeptičnog tiska s kojim su se na primjeru Grčkom opekli. "Ako to učinimo, tisak će saznati. Stoga ovoga puta to ne radimo", kazao je Reutersov izvor. Iako je Komisija zabrinuta oko posljedica koje bi izlazak Velike Britanije ostavio,  predviđa se da bi proces raskidanja 43-godišnjeg članstva u europskoj zajednici za Veliku Britaniju mogao trajati i do dvije godine.

To ostavlja dovoljno vremena Bruxellesu za sanaciju posljedica. Grčki izlazak (Grexit) odvijao bi se, primjerice, bitno brže, odnosno čim bi Atena bankrotirala. Britanski premijer David Cameron je najavio da će prije europskog summita u veljači nastojati ispregovarati reforme unutar Europske unije. Među najkontroverznije zahtjeve ubraja se ograničavanje socijalnih povlastica useljenicima iz drugih članica u prve četiri godine boravka u Velikoj Britaniji. Ako se zahtjevi uvaže, Cameron je najavio da će agitirati za ostanak Britanije u EU.