Velike obljetnice uvijek su prigoda i za velike riječi bez obzira na to radi li se o, primjerice, proslavi zlatnog pira bračnoga para ili, pak, stogodišnjici jedne od najvećih (multinacionalnih) kompanija, kakva je najveći svjetski proizvođač zrakoplova Boeing. Tvornica koja je i svojevrstan simbol američke industrijske ekspanzije u posljednjem stoljeću najavila je tako, tijekom obilježavanja jubileja u Seattleu, da će se snažno usredotočiti na inovacije, među koje ulaze i ambiciozni projekti poput razvoja nadzvučnih putničkih aviona i rakete koja bi mogla prevoziti ljude na druge planete! 

Grandiozne ideje
Ovakvim bi bučnim planovima letećeg "starca" bilo nepristojno prigovarati, obzirom i na to da je cijela povijest Boeinga bila obilježena malim iskoracima koji su ispali golemim postignućima u avioindustriji. Još otkako je William Boeing 1910. kupio imanje uz rijeku Duwamish u Seaatleu (gdje je potom nastao i prvi proizvodni pogon i osnovana tvornica 15. srpnja 1916. kao Pacific Aero Products, u svibnju 1917. preimenovana u Boeing Airplane Company) tvrtka je probijala granice.

Prvi model Boeing je napravio od drvenih dijelova kao hidroplan, a prekretnica je bio I. svjetski rat, u kojem se Boeing američkoj vojsci nametnuo svojim modelima. Bombarderi B-29 i B-52, te potom mirnodopski civilni zrakoplovi B-707 kao prvi putnički mlažnjak, pa B-737, najprodavaniji mlažnjak ikad, B-747, B-777…sve redom goleme putničke krstarice koje mora imati svaka aviokompanija koja drži do sebe, do najnovijeg B-787, govore kako zračni promet bez Boeinga ne bi bio ni vremenski ni financijski unosan.

"Ne bismo uspjeli punih 100 godina da nismo stalno pokušavali nove stvari. Ali smo i riskirali i pametno ulagali" – rekao je na proslavi rođendana sadašnji predsjednik i direktor Dennis Muilenburg, dobro znajući o čemu govori. Upozorio je i da takve grandiozne ideje poput izleta sa svemirskim modelima  neće ugroziti firmu i njenih više od 159 tisuća radnika, jednostavno zato što će ih discplinirati racionalnim poslovanjem. "Imamo već sad 5700 narudžbi, dovoljno da nam proizvodne hale ne budu prazne sljedećim barem šest-sedam godina – ističe šef Boeinga, iza kojega je i upravo sklopljeni posao isporuke 109 aviona za Iran, unatoč protivljenjima američkog Kongresa da se u to ne ulazi. 

Ne poznaju granice
Biznis ne poznaje granice, osim neba, reklo bi se, no i na njemu je Boeing, čini se, vladar…"Predviđam da će čovjek na Mars sletjeti upravo na Boeingovoj raketi, bilo to i tek za nekoliko desetljeća – jasan je Muilenburg. Što se tiče razvoja komercijalnih nadzvučnih aviona, namjera da se istražuje i mogućnost isplativosti letova bržih od oko 1200 km/h, koje bi pretrpjeli i putnici, i nije tako luda, jer se Boeing njome već i bavio, daleke 1971. razmatralo se ući u proizvodnju modela 2707, koji bi se i pojavio da Kongres nije stopirao daljnja ulaganja.

Bio bi to američki odgovor na francusko-britanski Concorde, osmišljen 1969. i uveden u upotrebu 1976. godine. Concorde je, prepoznatljiv po svojem oštro spuštenom nosu, između Londona i Pariza do New Yorka stizao za svega nekoliko sati, upola brže od svih dotadašnjih putničkih aviona. Zbog tragične nesreće 2000. i straha od terorizma nakon 11. rujna 2001., ovaj je nadzvučnjak povučen krajem 2003. godine. Boeingovi inženjeri, da su im odrješene ruke, zasigurno bi, s današnjim iskustvima i tehnologijom, bili kadri konstruirati model na tom tragu, ako ne i brži i bolji.

Bačena rukavica Airbusu
Kako bilo, tvrtka, koja formalno sjedište ima u Chicagu, također radi i na razvoju planova za tzv. srednje tržište, avion koji bi, prenosi Reuters, popunio jaz između modela 737 i 787. Vodeći ljudi poručuju da bi se u tom mislu mogli iskoristiti "postojeći proizvodi, izvedenice postojećih proizvoda ili, pak, potpuno novi proizvodi". "Ako će to biti potpuno novi avion, vjerujemo da bismo ga mogli imati do 2024. ili 2025., kada bi bio i uveden u upotrebu" – govore u kompaniji.

Ipak, ne miruju s inovacijama ni u ostalim, uvjetno rečeno "nezrakoplovnim" poljima pa se okreću i, kako su nazvali, "dizajnu drugog svojeg stoljeća, u području proizvodnje, automatizacije i razvoja 3D printanja". "Čak i uz to što smo sigurno najbolja zračna kompanija u svijetu, morati činiti sve da tu poziciju zadržimo", zaključio je šef  Boeinga Dennis Muilenberg, bacivši i rukavicu u lice i svom najvećem suparniku, europskom Airbusu, koji muku muči s "premium" modelom A-380. Proizvodnja mu je srezana za 50 posto.
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja