Dobio je prvu bitku i postao najmlađi francuski lider od Napoleona,  no Emmanuelu Macronu u borbi s usporenim gospodarstvom treba i druga pobjeda na parlamentarnim izborima i to već 11. lipnja. A i tu mu prognoze daju dobre šanse. Nakon što su prebrojeni svi glasovi s nedjeljnih predsjedničkih izbora, politički centrist i ekonomski liberal Macron mogao je proglasiti pobjedu osvojivši 66,06 posto dok je njegova suparnica Marine Le Pen osvojila 33,94 posto glasova. Ipak, čelnica krajnje desne Nacionalne fronte nema razloga za (preveliku) tugu – to je najbolji rezultat njezine stranke u povijesti. 

Burza bez oduševljenja
Premoćna pobjeda 39-godišnjeg investicijskog bankara iz Amiensa – nekadašnjeg industrijskog grada koji sada spada u francuski "pojas hrđe" – dočekana je s olakšanjem u Europi s obzirom na njegove proeuropske stavove. No, burza nije pokazala osobito oduševljenje. Odmah po otvaranju trgovanja oslabio je indeks Pariške burze CAC 40, a oko 13.30 sati bio je u minusu od gotovo jedan posto. Iako dio analitičara pad cijena dionica tumači očekivanom pobjedom Macrona koja je već bila uračunata u cijene dionica, dio smatra kako je slavlje preuranjeno jer Macrona tek sada očekuje pravi ispit, a to su parlamentarni izbori.

Naime, bivši ministar gospodarstva u vladi Manuela Vallsa obećao je u predizbornoj kampanji, između ostaloga, reformu tržišta rada gdje ga čekaju teški pregovori s "tvrdim" francuskim sindikatima, rezanje socijalnih davanja, pa investicijski plan od 50 milijardi eura, zatim reformu mirovinskog sustava kao i pojednostavljivanje poreznog sustava. No, da bi jednostavnije mogao provesti predložene reforme, treba mu parlamentarna podrška u obliku većine mjesta u donjem domu koje bi držao njegov pokret En Marche (Naprijed) s tek godinu dana staža na političkoj sceni. Prve ankete za parlamentarne izbore objavljene prošloga tjedna pokazale su da će za En Marche ili njegove saveznike, centrističku stranku Modem, glasovati 26 posto ispitanika.

Pretočeno u mandate, En Marche bi mogao osvojiti između 249 i 286 mjesta u Narodnoj skupštini. Iz ankete su isključena 42 zastupnika koji dolaze s Korzike i prekomorskih departmana. No, čak i rezultat u donjem rasponu bio bi odličan za Macrona s obzirom da apsolutnu većinu čini 289 mjesta. Konzervativne stranke, Republikanci i UDI, mogle bi osvojiti između 200 i 210 mjesta, Nacionalna fronta od 15 do 25, a Socijalistička stranka između 28 i 43 mjesta, prenosi Reuters.  

Stabilni izgledi
Direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević smatra da će se Macron morati suočiti s disperziranim izbornim rezultatom na parlamentarnim izborima. "To će svakako utjecati na opseg i dinamiku postizanja šest ključnih reformskih ciljeva koje je predstavio u svojem predizbornom programu – obrazovanje i kultura, tržište rada, digitalizacija ekonomije, borba protiv terorizma i korupcije te naposljetku jačanje europskih integracija. Tek potonje zahtijeva fazu dužeg niza mjeseci demokratske debate unutar samih zemalja članica EU ukoliko se želi ostvariti Macronova namjera osnaživanja fiskalne unije kroz jedinstveni proračun EU koji bi trebao biti korišten za dugoročno financiranje investicija, odnosno ad hoc financijsku pomoć za zemlje koje se nađu u krizi", smatra Živković Matijević.  

Dodaje kako će nakon Macronove pobjede izgledi za francuski gospodarski rast ostati stabilni, uz očekivani rast osobne potrošnje koja bi uz investicije mogla ostati glavna predvodnica rasta BDP-a. "Utoliko bi, za razliku od prethodnog razdoblja, u ovoj godini rizici na očekivani rast mogli značajno splasnuti. Premda je za navedene strukturne reforme potrebno pričekati izvjesno vrijeme kako bi se pretočile u snažniji gospodarski zamah, smatramo da će tijekom tranzicijskog razdoblja pozitivan ekonomski rast ipak dogoditi, prvenstveno zahvaljujući uzlaznom momentu u kojem se francusko gospodarstvo nalazi", ocjenjuje Živković Matijević.