Od početka svjetske ekonomske krize vlade širom svijeta počele pozajmljivati novac kako bi spasile ekonomije.
Od početka svjetske ekonomske krize 2007. godine, kada su vlade širom svijeta počele pozajmljivati novac kako bi spasile svoje ekonomije, u takav trend uključila se i BiH. Danas se te zemlje pokušavaju izvući iz duga prodajom državnih obveznica, ali i smanjenjem javne potrošnje te povećanjem poreza. Za to kratko vrijeme globalni dug je porastao za čak 40 posto.
Krediti i samo krediti
Od početka svjetske ekonomske krize 2007. godine, kada su vlade širom svijeta počele pozajmljivati novac kako bi spasile svoje ekonomije, u takav trend uključila se i BiH. Danas se te zemlje pokušavaju izvući iz duga prodajom državnih obveznica, ali i smanjenjem javne potrošnje te povećanjem poreza. Za to kratko vrijeme globalni dug je porastao za čak 40 posto.
Krediti i samo krediti
I BiH je posegnula za novcem svjetskih kamatara. Prema podacima Centralne banke BiH, na kraju prvog kvartala ove godine ukupni vanjski dug BiH je iznosio 7,6 milijardi KM. Prema istim podacima, krajem 2013. godine dugovanja su iznosila 7,4 milijarde KM. Tako je BiH u travnju ove godine bila zaduženija za 200 milijuna maraka u odnosu na kraj prošle godine.
Zaduživanje se nastavlja, te će izvješće za polugodište vjerojatno biti “bogatije” za nekoliko stotina milijuna KM. Iako se ističe kako je BiH jedna od najmanje zaduženih zemalja Balkana, intenzitet zaduživanja je zabrinjavajući. Primjerice, početkom globalne krize, dakle 2007. godine, vanjski dug BiH je iznosio 3,96 milijardi KM. Tijekom posljednjih nešto više od šest godina vanjski dug skoro se udvostručio.
Osim činjenice da dug progresivno raste, problem je i kako se krediti podignuti pod iznimno nepovoljnim uvjetima troše. Tako se, u ukupnom stanju vanjske zaduženosti po osnovi novih kredita, oko 52 posto odnosi na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, oko 37 posto na kredite namijenjene javnom sektoru te skromnih 11 posto je angažirano za gospodarske djelatnosti. Dakle, od sredstava kredita koja bi trebala uglavnom ići u pravcu razvoja gospodarstva, za tu granu ide tek svaka deseta marka. Više od trećine novca troši se na plaće javnog sektora koji postaje veliki balast države.
Nažalost, prilikom podizanja kredita, malo se razmišlja, kako će se isti vraćati.
Servisiranje duga
U razdoblju od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013., dospjele obveze po vanjskom državnom dugu servisirane su redovito, u ukupnom iznosu od 684,85 milijuna maraka. Od navedenog iznosa, na otplatu glavnice se odnosi 594,16 milijuna maraka ili 86,76 posto, a na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 90,66 milijuna maraka ili 13,23 posto, te na bankarsku proviziju i troškove 0,03 milijuna maraka ili 0,01 posto ukupno plaćenog iznosa. Najveći utjecaj na rast otplate glavnice u 2013. imale su otplate kredita IMF po dospjelim tranšama SBA III s udjelom od 51,78 posto, odnosno 307,67 milijuna maraka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu