Bosni i Hercegovini prijeti ekononomska katastrofa koja bi se mogla dogoditi već tijekom jeseni ukoliko se hitno ne počnu provoditi reforme na kojima inzistira Europska unija, upozorio je u četvrtak austrijski veleposlanik u BiH Martin Pammer u intervjuu koji je objavio sarajevski "Dnevni avaz".

Pammer je potpuno otvoreno kazao kako sadašnje ponašanje bosanskohercegovačkih političara, koji unatoč novom pristupu EU-a – čiji je cilj pomoći stabiliziranju stanja u njihovoj zemlji – nastavljaju stare igre i različitim blokadama zapravo vode zemlju u konačnu propast.

Austrijski veleposlanik koji dobro poznaje stanje u BiH nije napravio izravnu usporedbu s Grčkom no stanje kakvim ga je opisao jasno podsjeća na krizu u koju je dospjela ta zemlja.

"Ekonomske reforme su najhitnije jer je socijalni položaj vrlo loš i zemlja bez njih kao i bez međunarodne pomoći, bez kredita, poklona i pomoći dijaspore ne može stvarno preživjeti", kazao je Pammer.

Njegovo upozorenje uslijedilo je samo dan nakon što je i službeno istekao rok važenja stand-by aranžmana između BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pri čemu je MMF odlučio da neće isplatiti ostatak kredita jer u zemlji nisu provedene očekivane reforme.

Na temelju aranžana zaljučenog 2012. godine BiH je trebala dobiti 669 milijuna eura kredita a isplaćeno joj je tek 506 milijuna eura.

Korisnici kredita su entiteti koji tim sredstvima "krpaju" proračunske rupe jer nisu u stanju osigurati druge izvore prihoda.

Predsjednik vlade Federacije BiH Fadil Novalić je već u srijedu najavio kako će njegova vlada sada izdati nove kratkoročne trezorske zapise i pokušati ih prodati te time pokriti manjak proračunskog novca no komercijalne banke koje otkupljuju takve vrijednosne papire već su pokazale suzdržanost i manje zanimanje od očekivanog za takve transakcije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tako je, primjerice, u aukciji trezorskih zapisa provedenoj u travnju vlada FBiH uspjela prodati tih vrijednosnica tek za 20 milijuna konvertibilnih maraka (10 milijuna eura) a planirala je da to bude iznos od 40 milijuna KM (20 milijuna eura).

Slično je stanje i u Republici Srpskoj čija se vlada, kako bi nadomjestila manjak, pokušala "domoći" kredita Svjetske banke (WB) vrijednog 35 milijuna KM (17,9 milijuna eura) no to su spriječile stranke-protivnici Milorada Dodika uz ocjenu kako se time entitet sve više zadužuje da bi servisirao rastrošnu vlast.

Zbog činjenice da joj u državnom parlamentu nije data suglasnost za taj kredit vlada RS odlučila je blokirati usvajanje plana provedbe reformi na državnoj i entitetskim razinama.

Taj plan traži Bruxelles i o njegovu usvajanju ovisi svaka dalja financijska potpora Europske unije BiH na što je ponovo upozorio i veleposlanik Pammer.

"Predstavnici jednog dijela zemlje, jedne od dvije kvaziprovincije, odlučili su to ne potpisati zbog nekog nerealiziranog kredita. Povezali su dvije stvari koje jedna s drugom nemaju veze", konstatirao je Pammer.

Podsjetio je kako EU u odnosu prema BiH ima sasvim jasno definiran pristup usvojen nakon socijalnih nemira koji su potresli BiH u veljači 2014. godine.

"To je učinak za protuučinak što znači najprije reforme a onda novac. Stoga su ekonomske reforme važne i neizbježne jer ako se to ne desi i ako EU i financijske institucije stanu na svom stajalištu, na jesen bi zemlja mogla skliznuti u katastrofalnu ekonomsku krizu", kazao je austrijski veleposlanik.

Konstatirao je kako po takvom scenariju od jeseni BiH odnosno njeni entiteti jednostavno više neće imati novaca za mirovine i plaće zaposlenih u državnim i javnim službama.