Da bi BiH 2017. godine mogla postati kandidat za EU, kako se najavljuje, potrebno je obaviti puno posla. No, velika knedla koju će BiH morati progutati jeste popuštanje Hrvatskoj i pristajanje na produžavanje trgovinskih olakšica koje je ta zemlja imala dok je bila članica Cefte.

Naime, BiH i dalje odbija produžiti bescarinski režim jer smatra da Hrvatska ulaskom u EU dobiva kohezijsku pomoć iz fondova EU, čime postaje konkurentnija u odnosu na poljoprivredne proizvode iz BiH i nelojalna konkurencija na tržištu te zemlje, te da mora podlijegati istim carinskim stopama kao i ostale zemlje EU. No, Hrvatska, time što je članica EU, koristi europske mehanizme jer bi EU mogla suspendirati sve olakšice prema BiH od 2016. ako se do tada ne riješi problem u hrvatsku korist.

Dvije Struje
"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju treba uzeti u obzir tradicionalnu trgovinu koja je postojala između Hrvatske i BiH prije nego što je Hrvatska postala članica EU", naveli su u Delegaciji EU. Kako pišu Nezavisne novine, u BiH, postoje dvije "škole mišljenja": jedni su za nepopuštanje Hrvatskoj, ocjenjujući da će šteta ukidanjem olakšica za BiH biti manja nego da pristane na hrvatske uvjete. Drugi smatraju da će BiH tvrdoglavošću u sporu s EU dugoročno pretrpjeti mnogo veću štetu. Oni u europskoj protekciji Hrvatske vide argument da BiH treba nastaviti put prema članstvu jer što prije uđe u EU, bit će i sama zaštićenija i sjedit će za istim pregovaračkim stolom.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ističe da je BiH spremna na kompromis i razgovore o ovom vrućem pitanju, ali da je potrebno i da EU razumije argumente BiH. "Ne bježimo od pregovora i dogovora glede prilagodbe SSP-a, ali imamo drugačije stavove o sadržaju. Mi smo dvije strane, a po SSP-u prilagodba se radi uzimajući u obzir interese obje strane", rekao je Šarović.

Iz toga se može se zaključiti da je BiH spremna uvažiti hrvatske argumente, ali ne i pristati da se ne nađe rješenje za zaštitu njihove proizvodnje. Osim ovog problema, iz Delegacije EU upozoravaju da se BiH ne smije "uspavati" kad je u pitanju rješavanje predmeta "Sejdić i Finci", podsjećajući da, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2014, BiH neće dobiti status kandidata ako ne bude bilo opipljivog napretka po pitanju presude "Sejdić i Finci". U rješavanje ovog problema mora se krenuti najkasnije 2016.

Ništa bez reformi
Ipak, glavno pitanje trenutno je reformski plan. Neslužbeno, iz europskih institucija poručuju kako bi do kraja godine reforma morala biti u punom zamahu ako se želi stići rok 2017. Napredak se posebno očekuje po pitanjima rasta i zapošljavanje, a bez toga, upozorili su, nema razmatranja kandidature za članstvo. Prvo prolazno vrijeme mjerit će se već u rujnu, kada se očekuje potpisivanje reformske agende. Prvi rok BiH je već propustio s obzirom na to da je prvobitni plan bio da se agenda potpiše sredinom lipnja.