Sjedinjene Američke Države jučer su doživjele obustavu rada u radu velikog dijela saveznih institucija, nakon što je Senat odbio kratkoročni prijedlog financiranja, čime je počeo 15. prekid rada savezne vlade od 1981. godine.

Glavni sukob nastao je jer Demokrati zahtijevaju produljenje zdravstvenih beneficija za milijune Amerikanaca, dok Republikanci inzistiraju na njihovu rješavanju odvojeno od privremenog financiranja. Posljedica neizglasavanja proračunskog zakona je situacija u kojoj će gotovo 750 tisuća saveznih zaposlenika biti prisiljeno na neplaćeni dopust, a dnevni troškovi zatvaranja premašuju 400 milijuna dolara.

Najava novih rezova

Analitičari upozoravaju da bi ekonomske posljedice ovog zastoja mogle biti ozbiljnije nego prije. Prethodna zatvaranja, uključujući i rekordni, 35-dnevni shutdown u razdoblju od prosinca 2018. do siječnja 2019., imala su relativno ograničen i privremen učinak na rast BDP-a SAD-a. Međutim, trenutačno stanje američke ekonomije dodatno signalizira veću ranjivost, osobito zbog naglog pogoršanja na tržištu rada te najava administracije predsjednika Trumpa o mogućim trajnim rezovima u državnoj administraciji.

Jedan od ključnih izazova je i odgoda objave izvještaja o zaposlenosti za rujan 2025., koji je važan za procjenu stanja na tržištu rada, a čije će objavljivanje biti odgođeno dok se ne riješi financiranje vlade. Trenutačni zastoj u radu vlade dodatno komplicira makroekonomske procjene i povećava rizike s kojima se američka ekonomija suočava u idućim mjesecima, posebice u kontekstu nadolazećih izvještaja o inflaciji i zaposlenosti koji oblikuju smjer monetarne politike Feda.

Pregovori između izabranih predstavnika obje političke strane u Washingtonu odvijaju se u izrazito teškim okolnostima jer niti jedna od strana nije sklona popuštanju, posebno u predizbornom razdoblju koje vodi prema izborima 2026. Predsjednik Trump, koji provodi ambicioznu reformu savezne uprave s planiranim smanjenjem državnog kadra za otprilike 300 tisuća radnih mjesta do kraja godine, upozorio je da bi trenutačni zastoj vlade moglo otvoriti prostor za dodatne, radikalnije rezove u državnim programima i budžetu.

Političku napetost dodatno pogoršava recentni atentat na Charlieja Kirka, konzervativnog aktivista i bliskog saveznika predsjednika Trumpa, čije je ubojstvo u rujnu 2025. produbilo podjele unutar američke politike. Kirkova smrt, kako ističu analitičari The Guardiana, simbolizira opasnu eskalaciju političkog nasilja u SAD-u, što otežava bilo kakav dijalog i postizanje kompromisa u Kongresu.

Pad Wall Street indeksa

Zatvaranje savezne vlade ima ozbiljne posljedice za njezinu funkcionalnost: usporavaju se znanstvena istraživanja, obustavlja objava ključnih makroekonomskih podataka, ugrožava siguran rad zračnog prometa, a studenti i vojni službenici ostaju bez plaće.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ovakvo stanje izaziva nesigurnost na tržištima, što potvrđuje pad Wall Street indeksa, rast cijena zlata i nestabilnost azijskih burzi. Stručnjaci upozoravaju da zatvaranje dodatno opterećuje američku ekonomiju i administraciju te može negativno utjecati i na europske ekonomije, povećavajući troškove financiranja, smanjujući investicije i usporavajući gospodarski rast, što produbljuje globalnu geopolitičku nesigurnost. Dok vlada ostaje paralizirana, neizvjesnost i rizici za gospodarstvo i tržišta kapitala rastu, a povijest pokazuje da su političke posljedice zatvaranja često teže od ekonomskih.