Predsjednik vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ocijenio je europskom praksom da Hrvati kao konstitutivni narod imaju pravo na informiranje na materinskom jeziku, izražavajući čuđenje da su se većinske bošnjačke stranke oštro usprotivile uspostavi RTV kanala na hrvatskome jeziku. "To je za mene posve normalna inicijativa i nešto što u svim zemljama svijeta, a naročito u Europi postoji kao praksa. Ne mogu razumijeti da bilo tko pokušava osporiti uspostavu RTV kanala na materinskom jeziku jednome konstitutivnom narodu", rekao je Bevanda za medije u Mostaru.
On je odbacio prigovore ministara iz bošnjačkih stranaka, kazavši da dosadašnje protivljenje uspostavi RTV kanala na hrvatskome jeziku nije nikome ništa donijela dobro. Prijedlog izmjena zakona o javnom RTV sustavu većinom glasova usvojilo je u petak vijeće ministara kojim se predviđa uspostava zasebnog kanala na hrvatskome jeziku.
Izmjene zakona predložio je predsjednik vijeća ministara Bevanda koji je i član HDZ-a BiH, unatoč protivljenju resornog ministra prometa i veza Damira Hadžića koji je glasovao protiv odluke. Zajedno s Hadžićem, koji je član SDP-a BiH, protiv odluke glasovali su i drugi bošnjački ministri Zlatko Lagumdžija, Edita Đapo i Zekerijah Osmić, dok su za odluku uz Bevandu bili ministri dvaju HDZ-a Bariša Čolak i Damir Ljubić. Njima su se priključili ministri iz srpskih stranaka SNSD-a i SDS-a Sredoje Nović i Mirko Šarović.
Uspostava RTV kanala na hrvatskome jeziku potaknuta je na temelju zahtjeva Doma naroda parlamenta BiH, koji je ocijenio da Hrvati unutar trenutačna tri javna radijsko-televizijska emitera nisu ravnopravno zastupljeni. Po podacima odjela za prikupljanje RTV pristojbe, najmanja je razina naplate na većinskim hrvatskim područjima. Procjenjuje se da oko 75 postio Hrvata ne plaća pristojbu za javni RTV servis u BiH.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Inzistiranje na hrvatskom kao posebnom jeziku u BiH ekvivalentno je inzistiranju Srba u Hrvatskoj da se u Vukovar uvede ćirilica. Natpisi na posebnom jeziku, i ako postoji i posebnom pismu trebali bi imati svrhu da se pripadnici manjine lakše snađu u zemlji u kojoj vlast ima netko drugi i koji je nametnuo svoj jezik i pismo. A današnji hrvatski jezik jest jezik istočne Bosne, Hercegovine i zapdne Crne gore s djelomično različitim rječnikom, najviše u području terminologije. Dakle niti se Srbi u Hrvatskoj danas – osoim iznimno kao na primjer u Crkvi služe srpskim jezikom i ćirilicom niti se Hrvati u Bosni služe jezikom koji bi se bitno razlikovao od jezika ostalih dvaju naroda.
A glavni problem svih Bošnjaka, Hrvata i Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini jest što oni žive u dvjema državama od kojih je jedna: Bosnai Hercegovina dodatno podijeljena tako da na kraju krajeva najlošije funkcionira RS, Zatim Federcija BiH, Republika Hrvatska i na kraju, ali još uvijek nedovoljno dobro, Republika Hrvatska.
Samo zajedno, u zajedničkoj državi slobodnoprihvaćenoj od svih triju naroda, mogal bi funkcionirati i država, recimo poput balkanske Švicarske.
Uključite se u raspravu