Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale zbog strahovanja ulagača od povećanja kamatnih stopa u SAD-u prije nego što se očekivalo i utjecaja bankrota Argentine.  Ulagače zabrinjavaju problemi Argentine s otplatom dugova, nakon što je ta zemlja ušla u tehnički bankrot, drugi put u 12 godina. Iako se ne očekuje se veći utjecaj bankrota na svjetska financijska tržišta jer je Argentina iz njih isključena još od prethodnog bankrota 2002. godine, problemi trećeg južnoameričkog gospodarstva mogli bi zadati probleme mnogim tvrtkama i bankama koje posluju u toj zemlji.

“Kad neka zemlja bankrotira, tržište se obično uznemiri. Ulagači koji su manje skloni riziku prodaju rizičnu imovinu”, kaže Natalie Trunow iz investicijskog društva Calvert Investment Management. No problemi s u mnogo ozbiljniji u Južnoj Americi. Tako su na argentinskim tržištima oštro pale vrijednosti dionica, obveznica i peza, nakon što je država bankrotirala, a posljedice bi mogle osjetiti i u Brazilu i Urugvaju. Kako argentinska vlada nije uspjela postići dogovor o dugovima s investicijskim fondovima, od četvrtka je ta zemlja u tehničkom bankrotu. Zato je Merval indeks tamošnje burze potonuo više od 8 posto, prinosi na argentinske obveznice skočili su na 9,85 posto, dok je tečaj peza pao 2,5 posto, na 12.570 peza za dolar.

Vlada tvrdi da Argentina nije bankrotirala jer je uplatila 539 milijuna dolara kamata na obveznice koje dospijevaju na naplatu 30. srpnja. No, ta sredstva nisu sjela na račune vjerovnika izvan Argentine jer američki sudac Thomas Griesa smatra tu isplatu nelegalnom, pa ju je blokirao. Argentina nema problema s likvidnošću pa analitičari i rejting agencije nazvale su ovaj bankrot specifičnim. Američka agencija S&P smanjila je kreditni rejting Argentine na ‘selektivan bankrot’, a Fitch je poručilo da je u ‘ograničenom bankrotu’.

Zbog njega plače Argentina

Tko je Paul Singer

Paul Singer, velikan hedge fondova i filantrop direktor je investicijskog diva Elliota i čovjek koji je gurnuo Argentinu u bankrot. Kad je riječ o Argentini, javlja Deutsche Welle, Singer je uvjeren da je nedužan: “Što se tamo događa, za to su si sami krivi. Vode užasnu poreznu politiku. I onda se ta zemlja još kači s velikim koncernima i jednostavno ne vraća novac koji je posudila od dužnika.”

Najveći državni bankroti

1918. Sovjetski Savez

Nakon Oktobarske revolucije Rusija je objavila stečaj. Razlog je bio taj što je nova vlada pod Lenjinom odbijala platiti dugove koje su joj ostavili ruski carevi. Stečajem Rusije su prvenstveno bili pogođeni vjerovnici u Francuskoj. Rusija će ove dugove vratiti tek tijekom 90-ih godina 20. stoljeća, nakon sloma sovjetskog režima.

1923. Njemačka

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

200 milijardi maraka za jedan kilogram kruha. Tijekom 1923. godine Nijemci su u kupovinu živežnih namirnica sa sobom morali nositi čitave košare pune novca. Ovakav pad vrijednosti novca bio je jedan od najekstremnijih neke industrijske nacije. Vrijednost je padala gotovo iz sata u sat. Ova hiperinflacija bila je posljedice Prvog svjetskog rata i ekstremnog zaduženje. Ovo iskustvo i šok utjecat će i na kasnije generacije Nijemaca.

1933. Newfoundland

Newfoundland je jedan od primjera koji pokazuju da stečaj neke države može značiti i njezin kraj. Naime, današnja kanadska provincija Newfoundland nekoć je bila samostalna država i koja se nalazila u sklopu Britanskog kraljevstva. Nakon bankrota 1933. ova je zemlja izgubila svoju neovisnost i od tada se nalazi u sklopu Kanade.

1945. Njemačka

Nakon Drugog svjetskog rata više ništa nije kako je bilo – Njemačka je u potpunosti bankrotirala. Tri godine nakon rata, vrijednost valute je nastavila opadati budući da industrija kao i zemljoradnja nisu uopće poslovale. No, istodobno je u optjecaju bilo sve više novca. Gospodarski uspon počinje 1948. s reformom valute i uvođenjem triju zona u zemlji – ruske, američke i britanske.

1971. SAD

Ono što se tijekom 70-ih godina dogodilo u SAD-u, danas je poznato pod nazivom “Nixonov šok”. Predsjednik Richard Nixon, preko noći je odustao od tzv. “zlatnog standarda”, odnosno, donio odluku da dolar više ne mora imati polog u zlatu. S time je on zapravo proglasio stečaj svoje zemlje.

1998. Rusija

Uslijed pada cijene nafte 1998. je pala i vrijednost ruske rublje. Rusija se istodobno sve više zaduživala – sveukupno je njezin dug iznosio 140 milijardi dolara pa više nije bila u stanju otplaćivati svoje dugove i objavila je stečaj. To je ujedno bio peti po redu stečaj ove najveće zemlje na svijetu.

2002. Argentina

Aktualna kriza mogla bi kod mnogih Argentinaca probuditi neugodna sjećanja na 2002. Tada je kolabirao financijski sustav nakon što je država postala platežno nesposobna. Posljedice su bili štrajkovi, sukobi s policijom, pljačke supermarketa i banaka. Najveći dio svojih ušteđevina tada je izgubio prvenstveno srednji sloj društva.

2008. Island

Tijekom financijske krize vlada Islanda je pokušala spasiti zemlju time što su banke prešle u ruke države. No, ovaj korak je učinjen prekasno. Island više nije mogao otplaćivati svoje dugove. No, službeno gledano, ova zemlja ipak nije bankrotirala između ostalog i zato što joj je pomoć pružio Međunarodni monetarni fond.

2010. Grčka

Dužnička kriza u Grčkoj godinama je bila na stalnom dnevnom redu u EU-u. Uvijek iznova je ova zemlja tek u posljednji trenutak, nakon niza noćnih sjednica u Bruxellesu, mogla izbjeći stečaj. No, kriza u Grčkoj je ipak mnoge duboko pogodila; gotovo svaki četvrti stanovnik je nezaposlen, u od mladih svaki drugi.

2012. Belize

23 milijuna dolara su Belize ipak odveli u bankrot. Ova mala država u Srednjoj Americi ima prevelike devizne dugove, više nije u stanju SAD-u isplatiti kamate – i prijavljuje stečaj.