Crnogorski posao stoljeća, gradnja autoceste Bar-Boljare, ne prestaje izazivati kontroverze. Nakon što splitski Konstruktor, koji je bio izabran za izvođača nije uspio dostaviti tražena jamstva, Podgorica je pošto-poto forsirala po mnogima projekt upitne isplativosti.

Rješenje je našla u čak u Kini, no o kakvom je rješenju zapravo nitko ne zna jer je vlada svu dokumentaciju o gradnji ceste proglasila državnom tajnom! Zato su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocijenili da se što prije mora oformiti skupštinski odbor za praćenje i kontrolu realizacije gradnje autoceste Bar-Boljare zbog zabrinjavajuće razine netransparetnosti projekta. Ocijenjuju da su državne institucije zadužene za provedbu i praćenje projekta gradnje autoceste, već na samom početku bile nespremne javnosti prezentirati najosnovnije informacije o tom projektu, što dodatno potvrđuje potrebu za osnivanjem posebnog radnog tijela, čime bi se Skupština uključi u nadzor potrošnje najvećeg kredita koji je Crna Gora ikada uzela.

"MANS-a je od početka pregovora sa kineskim partnerima podnio desetine zahtijeva za slobodan pristup informacijama tražeći od nadležnih državnih institucija da informiraju javnost o detaljima kredita od gotovo milijardu dolara, ali i samog projekta izgradnje autoceste", ističu iz MANS-a. No kako pišu Vijesti, svi zahtjevi koje su do sada podnijeli odbačeni sa obrazloženjem da je na traženu dokumentaciju stavljena oznaka tajnosti i da se pristup podacima ograničava u interesu sigurnosti, obrane, vanjske, monetarne i ekonomske politike Crne Gore.

"Pritom, niti jedna institucija nije dala ikakvo obrazloženje kako bi se svi spomenuti državni interesi ugrozili objavljivanje informacije o tome kako se troši državni novac", dodaje se u priopćenju MANS-a. Gradnja prioritetne dionice autoceste službeno je  počela 11. svibnja i trebala bi biti dovršena do 11. svibnja 2019. godine. Taj kapitalni infrastrukturni projekt vrijedan je 809,6 milijuna eura. Kineska Exim banke ga kreditira s oko 687 milijuna eura, uz godišnju kamatnu stopu od dva posto, na 20 godina i poček od šest godina. Preostalih 15% potrebnog novca osigurat će država.