Povjerenstvo za zaštitu konkurencije Srbije odobrila je austrijskoj kompaniji Agrana preuzimanje kompanije Sunoko iz Novog Sada, koje je vlasnik nekoliko šećerana u Srbiji.

Sunoko je u sastavu MK Groupa čiji je vlasnik Miodrag Kostić, a osim šećerane u Senti ima još tri tvronice u Srbiji, u Vrbasu, Pećincima i Kovačici i najveći je domaći proizvođač i izvoznik šećera. Kako je objavio Povjerenstvo, ocijenjeno je da ta koncentracija vlasništva neće izazvati značajnije promjene strukture na tržištu proizvodnje, otkupa i prerade šećerne repe, proizvodnje i veleprodaje šećera u Srbiji. Kompanija Agrana inače se u Srbije bavi samo veleprodajom šećera, ali izuzetno malih količina. Povjerenstvo za zaštitu konkurencije je Sunoku u kolovozu 2016. godine uvjetno odobrilo preuzimanje šećerane u Senti, koja je bila u vlasništvu talijanske tvrtke Star, uz obvezu da redovno izvještava o promjenama u proizvodnji i prodaji, kao i cijeni šećera.

Kostić nastavlja sa šećerom?
Agrana je regionalni lider u proizvodnji šećera, a dio je najvećeg europskog proizvođača šećera njemačkog Südzuckera. Agrana posluje u Austriji, Bosni i Hercegovini (Bimal), Rumunjskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj, a dosad je u Srbiji u prodaji šećera imala udjel na tržištu manji od jedan posto. MK Group je prošle godine objavio da je potpisao predugovor o strateškom partnerstvu s Agranom, objašnjavajući da će 2017. godine u EU biti provedene nove reforme u industriji šećera tj. da će biti ukinute kvote.

"Ovo će dovesti do značajnih promjena i samo najproduktivniji europski proizvođači imat će budućnost. Zbog toga kompanija Sunoko vidi svoju budućnost s najvećim proizvođačem u Europi", naveo je tada MK Group, ocjenjujući da će od tog partnerstva korist imati proizvođači šećerne repe u Srbiji.  Preme mišljenju portala B92, Kostić se nakon ove prodaje lako može pojaviti u natjecanju za kupovinu šećerana koje je na prodaju ponudio Hellenic Sugar, jer više ne treba brinuti o koncentraciji vlasništva. Time bi, navodi portal, utrka za šećeranama u Crvenki i Žablju postala još zanimljivija budući da su se kao mogući kupci već pojavili Petar Matijević, vlasnik IM Matijević, te hrvatsko-francuski konzorcij u kojem sudjeluje Viro.

Izvoze više od 50 posto
Proizvodnja šećerne repe u Srbiji iznosila je u 2016. godini 2,560.324 tone, što je u odnosu na godinu ranije više za 17,3%, a u odnosu na desetogodišnji prosjek manje za 15,1%. Otkupna cijena šećerne repe 2016. godine iznosila je 35 eura po toni. Srbija najviše šećera izvozi u Hrvatsku, gdje je prošle godine izvezeno gotovo 100.000 tona. U Sunoku kažu da su spremni u svakom trenutku podržati svakog tko se opredijeli za proizvodnju šećerne repe.

"Na primjer, možemo im pomoći osiguravanjem sjemena, gnojiva, pesticida, pa čak i novčanih avansa. Inače, ove godine smo izašli s istim uvjetima kao i prethodne godine, unatoč neizvjesnosti oko cijene šećera zbog ukidanja proizvodnih kvota u Europi. To znači da je ponuđena cijena šećerne repe standardne kakvoće 35 eura po toni, a isplata će biti završena najkasnije do kraja godine", kaže Ljubiša Radenković, direktor Sunoka. Ta kompanija izvozi više od 50% svoje proizvodnje i ima devizni priljev veći od 100 milijuna eura.  "Zahvaljujući visokoj učinkovitosti naših tvornica konkurentni smo s cijenom, iako sirovinu plaćamo 20 do 30% skuplje od proizvođača u zemljama EU", objašnjava Radenković.

Državna pomoć proizvodnji
Proizvodnju šećerne repe potiče i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i to u iznosu do 2000 dinara po hektaru. Usto, odobrava se regres u visini od 10 dinara po kilogramu kupljenog gnojiva, a najviše 2000 dinara po hektaru.  Poticaje predstavlja i regres za premiju osiguranja usjeva, plodova i višegodišnjih nasada u iznosu od 40%, odnosno 45% za područja s otežanim uvjetima rada u poljoprivredi, kao i povrat sredstava za kupljenu novu opremu i mehanizaciju za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, i to u iznosu od 40% od iznosa investicije. 

Poticaji

Povrat sredstava uloženih u nove strojeve i opremu
Proizvođači šećerne repe u Srbiji mogu ostvariti povrat dijela uloženih sredstava za kupovinu nove opreme i mehanizacije, a to se odnosi priključne strojeve, opremu i sustave za navodnjavanje, prskalice, pumpe i drugo. Poljoprivrednim proizvođačima na raspolaganju su i povoljni dinarski krediti, bez valutne klauzule, s fiksnom kamatnom stopom u iznosu od 3 posto i to za sve namjene koje će srpskim seljacima olakšati ili unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost