Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će sporazum s Iranom biti ili “odličan i vrijedan truda” ili ga uopće neće biti.

“Ne sklapam sporazume poput katastrofalnog nuklearnog sporazuma koji je ispregovarala Obamina administracija. Smijem se svim glupim demokratima i republikancima koji samo po imenu ne znaju ništa o potencijalnom sporazumu s Iranom. Postoje stvari koje nisu ni ispregovarane s Iranom”, poručio je Trump.

Tri mjeseca rata

Njegove izjave dodatno su izazvale zbunjenost u međunarodnoj javnosti, budući da često mijenja stavove o situaciji na Bliskom istoku, od optimističnih najava brzog kraja sukoba do oštrih poruka o mogućoj eskalaciji i uništenju Irana.

Američki predsjednik naložio je svojim predstavnicima da ne žure sa sporazumom, naglasivši da je “vrijeme na strani SAD-a”. Poručio je da pregovori neće završiti dok se ne ispune svi uvjeti SAD-a, uključujući sprječavanje Irana da razvije ili nabavi nuklearno oružje. Najavio je i održavanje pomorske blokade do konačnog dogovora. S druge strane, američki državni tajnik Marco Rubio izrazio je oprezni optimizam, navodeći da se SAD približavaju praktičnom sporazumu koji bi mogao biti potpisan u kratkom roku, ali je upozorio da alternativa ostaje vojno djelovanje ako pregovori propadnu. Pakistanski premijer također je istaknuo značajan napredak u razgovorima.

S iranske strane ton je znatno suzdržaniji. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Ismail Baghaei poručio je da je, iako je postignut napredak u nekim pitanjima, teško predvidjeti brzo potpisivanje sporazuma. Naglasio je da su pregovori trenutačno usmjereni na okončanje rata, a ne na nuklearni program, te upozorio da promjenjiva politika SAD-a predstavlja ozbiljnu prepreku. Iranski predsjednik poručio je da Iran neće podleći pritisku te da će svoja prava pokušati ostvariti kroz pregovore bez ustupaka koji bi ugrozili suverenitet zemlje.

Mir je, dakle, na dohvat ruke, što je prije svega dobra vijest za civilno stanovništvo, no za američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavlja težak politički poraz. Tri mjeseca od početka rata obilježava se 28. svibnja. Od tada se kriza iz Hormuškog tjesnaca prelijeva na globalna tržišta i monetarne politike najvećih svjetskih gospodarstava. Ulagači i središnje banke u SAD-u, Japanu i Europi pokušavaju procijeniti je li rast cijena posljedica kratkotrajnog naftnog šoka ili početak šire inflacijske spirale koja bi mogla ponovno otvoriti pitanje podizanja kamatnih stopa i usporiti globalni rast.

Troškovi rata lete u nebo

U SAD-u se pažnja usmjerava na indeks PCE, preferiranu mjeru Federalnih rezervi, uz očekivanja da bi temeljna inflacija mogla porasti na 3,4 posto, najviše od sredine 2023. godine. To stvara pritisak na monetarnu politiku i otežava planove za moguće smanjenje kamatnih stopa. U Japanu kriza dodatno otkriva ovisnost industrije o uvozu energije, dok pad povjerenja potrošača pojačava pritisak na središnju banku da nastavi s pooštravanjem politike. U Europi se očekuju podaci o inflaciji u Njemačkoj, koja se kreće oko 2,9 posto i približava se razini od 3 posto, što povećava očekivanja mogućeg novog rasta kamata u eurozoni.

promo

Zeleni pojas donosi hlad: Škole, bolnice i zajednice u novom valu ozelenjivanja

AI agenti

Kompanije ulažu u AI, ali rijetke znaju kako ga pretvoriti u stvarnu poslovnu vrijednost

Sjedinjene Države od početka rata 28. veljače izgubile su 13 vojnika. Prema američkoj organizaciji za ljudska prava HRAI, u ratu je poginulo oko 1700 civila, uključujući 254 djece. Troškovi za SAD procjenjuju se na 29 milijardi dolara, odnosno oko 24,6 milijardi eura, prema podacima dužnosnika Pentagona Julesa W. Hursta III. Prema pisanju portala The Hill, najmanje 42 vojna zrakoplova američkog ratnog zrakoplovstva su oštećena, od čega je većina izgubljena, što znači da više nisu operativni. Najmanje dva borbena zrakoplova uništena su, a tri teško oštećena. Obaranje F-15 početkom travnja izazvalo je međunarodnu pozornost, a spašavanje jednog člana posade opisano je kao iznimno skupo i zahtjevno.