Kineski div internetske trgovine Alibaba ne želi odustati od uvrštenja svoje dionica na američkoj burzi, unatoč činjenici da je tamošnji regulator naznačio kako se financijskim izvješćima kompanije ne može bezrezervno vjerovati.

Kako prenosi Reuters, iz Alibabe su jučer istaknuli da će raditi na održanju svog uvrštenja na Njujorškoj burzi, usporedno s uvrštenjem na burzi u Hong Kongu.

Jedna u nizu
Alibaba je prošloga petka postala posljednja u nizu koje je američka Komisija za burze i vrijednosnice (SEC) uvrstila na popis 270 kompanija iz Kine vrijednih 1,3 bilijuna dolara čije bi dionice mogle biti izbačene s američkih burzi jer ne udovoljavaju zahtjevima vjerodostojne revizije prema američkoj regulativi.

Prema regulativi HFCAA, od kineskih kompanija koje imaju uvrštene dionice u SAD-u zahtijeva se da američkim regulatorima omoguće potpuni pristup dokumentima za reviziju financijskih rezultata, a koji se nalaze u Kini. Vlada u Pekingu pak ne dopušta inozemnu inspekciju rada kineskih revizorskih kuća.

Radi se o višegodišnjem sporu između američkih regulatora i kineskih kompanija, a koji je kulminirao 2019. kada se ustanovilo da je lanac kafića Luckin godinama “napuhavao” brojke u financijskim izvješćima koji se tiču prodajnih prihoda i dobiti. HFCAA cilja na delistiranje dionica kineskih kompanija ako se ne usklade s američkim standardima revizije tri uzastopne godine.

Regulativa je postavila rok za usklađivanje do prvog tromjesečja 2024. godine, međutim u Kongresu se priprema amandman koji bi taj rok skratio na 2023. godinu. Alibaba je u ponedjeljak priopćio kako uvrštenje na listu znači da sada počinje teći prva godina “neusklađenosti”.

“Alibaba će nastaviti motriti razvoj situacije na tržištu, poštivati primjenjive zakone i regulative te nastojati održati uvrštenje i na Njujorškoj i na Hongkonškoj burzi”, stoji u priopćenju tog internetskog trgovca.

U svakom slučaju, uvrštenje Alibabe na svojevrsnu “listu srama” označava veliki zaokret prema toj kompaniji u manje od 10 godina. Podsjetimo, Alibaba je svoje dionice uvrstio na Wall Streetu 2014. godine, a njegova početna ponuda dionica tada je bila najveća u povijesti s prikupljenih 25 milijardi dolara kapitala.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Dionica je vrhunac vrijednosti postigla krajem listopada 2020. godine kada su vrijedila malo manje od 310 dolara. No, od tada kreće njezina silazna putanja tijekom koje je izgubila 70 posto vrijednosti. U petak se Alibabom u New Yorku trgovalo po 89 dolara.

Pritisak na sve strane
Osim u SAD-u, kompanija se našla pod regulatornim pritiskom i u Kini, posebno nakon što je osnivač Jack Ma javno kritizirao model poslovanja velikih državnih banaka. S obzirom da je rast na kineskom tržištu e-trgovine usporio, Alibaba se usmjerio na međunarodnu ekspanziju.

Međutim, prodor na američko tržište internetske trgovine nije tekao glatko s obzirom na brojne neispunjene ciljeve i odlazak dijela zaposlenika. Zahtjev američkih regulatora za inspekcijom revidiranih izvješća stoga je dodatno naglasio nesigurnost oko Alibabine budućnosti u SAD-u.

Alibaba je prošloga tjedna objavio kako namjerava uvrstiti dionice na burzi u Hong Kongu kako bi tamošnji ulagači imali bolji pristup dionicama. “Uvrštenje u Hong Kongu ne znači kako u kompaniji smatraju da će biti delistirani s američke burze.

To će samo smanjiti potencijalni rizik”, kazao je za Reuters analitičar Bo Pei. No, pitanje je hoće li se na kraju dogoditi takav “crni scenarij”. Financial Times piše kako kineska vlada razmatra model kako omogućiti da se kompanije ipak usklade s američkim zahtjevima.