Odnos prema aktualnoj slovenskoj vladi i njenim mjerama štednje bio je u utorak u središtu prvog međusobnog televizijskog sučeljavanja Boruta Pahora i Danila Tuerka pred drugi krug predsjedničkih izbora koji se održavaju 2. prosinca.

Pri tome je Pahor pokazao više benevolentnosti prema vladi premijera Janeza Janše i njenoj politici, rekavši da ona i njene mjere štednje u sadašnjem trenutku "nemaju alternative", dok je Tuerk istaknuo da se u rezanju troškova javnog sektora ide predaleko i tako smanjuje potrošnju, što državu vodi "u još dublju recesiju". "Trebamo uravnoteženu politiku, ne samo rezanje javne potrošnje, a postavlja se i pitanje razumnih vremenskih okvira za mjere štednje jer je to i širi europski problem", rekao je Tuerk na Slovenskoj televiziji, dodajući da gospodarstvo treba poticaje kako bi se izbjeglo da štednja izazove recesijsku spiralu jer je već primjetan osjetan pad gospodarske aktivnosti.

Pahor je rekao da ne treba poticati "iluzije i nepovjerenje u sadašnju vladu" i širiti uvjerenje da su mjere štednje nepotrebne jer su zapravo nužne da država popravi svoj kreditni rejting, kako bi ponovno pod povoljnim uvjetima mogla dobivati sredstva na financijskom tržištu i tako omogućiti novi rast. "Ako ova vlada padne, samo ćemo izgubiti vrijeme, možda i vrijeme cijele jedne generacije", rekao je Pahor.

Tuerk je pak replicirao tvrdnjom da svakoj vladi načelno treba poručivati da je zamjenjiva i da postoje alternative iako pad Janšine vlade u sadašnjem trenutku nije realan, te dodao da su nedavne sindikalne demonstracije u Ljubljani bile i odraz "državotvornosti" zbog situacije u kojoj se socijalno stanje mnogih pogoršava. "Situacija je teška, kod nas ima i gladne djece. Ako Slovenija ne bude socijalna država, onda više i neće biti država nego možda dio nekog globalnog imperija", rekao je Tuerk. Uz to, ocijenio je da je Janšina vlada previše smanjila neke poreze, a time i prihode državnog proračuna, te da je sada pravo vrijeme da se razmisli i o nekim dodatnim prihodima, na primjer na moguće povećanje PDV-a ili uvođenje "kriznog poreza".

Pahor je pak replicirao tezom da bi upravo nastavak zaduživanja i obustavljanje strukturnih reformi vodilo u gubitak suverenosti, te u situaciju kad bi nove generacije morale snositi ekonomski teret koji su stvorile sadašnje, te da bi prestanak štednje i odustajanje od reformi Sloveniju još dublje uvelo u krizu. Zanimljiva polemika između dvojice kandidata na predsjedničkim izborima razvila se i oko pitanja tko su "stričevi iz pozadine" koji navodno vladaju Slovenijom bez obzira na to koja je vlada.

Pahora je naime u javnom pismu nekadašnji predsjednik Milan Kučan pozvao da javno kaže što je mislio rekavši da su bivšu vladu lijevog centra kojoj je Pahor bio na čelu srušili "stričevi iz pozadine" jer se Pahor nije htio pokoravati njihovim zahtjevima. "Poštujem Milana Kučana, ali ga se ne bojim", rekao je Pahor, ali je rekao da se bivšem predsjedniku neće ispričati iako Kučan misli da je Pahor aludirao na njega, pa bi svoju izjavu morao pojasniti ili mu se ispričati budući da kandidira za položaj predsjednika države.

Tuerk je pak rekao da teza o klikama i politički utjecajnim skupinama koje djeluju iz pozadine, iako se u javnosti plasira već godinama, nije nedužna jer stvara dojam političkih "zavjera" i da bi Pahor trebao jasno reći na što je svojom izjavom ciljao.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost