Nakon desetljeća oslanjanja na profesionalnu vojsku i dobrovoljce.
Njemačka se nalazi pred jednim od najvećih sigurnosnih preokreta u svojoj novijoj povijesti. Nakon desetljeća oslanjanja na profesionalnu vojsku i dobrovoljni model služenja, ministar obrane Boris Pistorius najavio je mogućnost povratka obveznog vojnog roka ako plan dobrovoljnog služenja ne uspije privući dovoljan broj regruta.
Ta odluka dio je šire strategije jačanja Bundeswehra i prilagodbe novim sigurnosnim izazovima u Europi, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Njemačka se nalazi pred jednim od najvećih sigurnosnih preokreta u svojoj novijoj povijesti. Nakon desetljeća oslanjanja na profesionalnu vojsku i dobrovoljni model služenja, ministar obrane Boris Pistorius najavio je mogućnost povratka obveznog vojnog roka ako plan dobrovoljnog služenja ne uspije privući dovoljan broj regruta.
Ta odluka dio je šire strategije jačanja Bundeswehra i prilagodbe novim sigurnosnim izazovima u Europi, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu.
“Dogovorili smo se da ćemo u početku računati na dobrovoljnu službu – nešto što je namijenjeno da potakne mlade ljude da služe svojoj zemlji. Ali, govorim sasvim jasno i iskreno: naglasak je na ‘u početku’. U slučaju da ne uspijemo prikupiti dovoljan broj dobrovoljaca, povratak obveznog vojnog roka bit će neizbježan”, istaknuo je Pistorius.
‘Savezna vlada osigurat će sva potrebna financijska sredstva da Bundeswehr postane najjača konvencionalna vojska u Europi’.
Njemački kancelar Friedrich Merz
Ministar smatra da trenutačno nema dovoljno kapaciteta, poput vojnih objekata za treniranje velikog broja regruta pa je dobrovoljni model zasad jedina opcija, ali se, naglasio je, paralelno radi na izgradnji potrebne infrastrukture za eventualni povratak obveznog roka. “Nemamo ni vojarni ni kapacitete za obuku velikog broja regruta, ali radimo na tome”, rekao je ministar. Jasno je istaknuo kako će zakon koji će biti predstavljen parlamentu nakon ljetne stanke sadržavati dvije opcije: dobrovoljni model kao primarni i obvezni vojni rok kao rezervnu opciju koja bi se aktivirala u slučaju nedostatka dobrovoljaca.
“Nemamo vremena za novi zakonodavni proces, zato želimo imati mehanizam koji je već spreman”, rekao je u intervjuu za njemačku televiziju ARD. “Taj pristup omogućit će nam brzo reagiranje na potrebe Bundeswehra bez dodatnih birokratskih prepreka”, dodao je Pistorius.
Međutim, politička rasprava se zaoštrava jer demokršćanski krugovi, predvođeni Henningom Otteom, novim povjerenikom Bundestaga za oružane snage iz CDU-a, pozivaju na hitan povratak obveznog vojnog roka. Otte je u intervjuu za ARD izjavio kako je “koncept isključivo dobrovoljne službe nedostatan” te da je “teret na plećima vojnika prevelik i treba ga rasporediti šire”.
Financial Times i Reuters također su izvijestili da će zakon o novom vojnom roku sadržavati mehanizme za brzo aktiviranje obveznog roka ako dobrovoljni model ne uspije privući dovoljan broj regruta, što je odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje u Europi i potrebu za jačanjem Bundeswehra. BBC je pak u svojem izvještaju naglasio kako je njemačka vlada svjesna važnosti modernizacije vojske i povećanja broja profesionalnih vojnika, a povratak vojnog roka smatra se nužnim korakom u slučaju da dobrovoljni model ne zadovolji potrebe.
U svojoj analizi CNN je iznio stav da Njemačka, suočena s novim sigurnosnim izazovima i pritiskom saveznika u NATO-u, mora brzo djelovati kako bi osigurala dovoljnu vojnu spremnost, a fleksibilan pristup vojnoj službi s mogućnošću povratka obveznog roka smatra se pragmatičnim rješenjem.
Njemački kancelar Friedrich Merz potvrdio je pak svoju ambiciju da Njemačka izgradi “najjaču konvencionalnu vojsku u Europi”. U skladu s tim, Bundeswehr mora u sljedećih deset godina povećati broj profesionalnih vojnika s oko 183 tisuće na oko 260 tisuća, a broj aktivnih rezervista s današnjih 60 tisuća na 200 tisuća do kraja desetljeća. Povećanje vojnog osoblja ključno je za ispunjavanje obaveza prema NATO-u te kao odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje.
Prema pisanju Deutsche Wellea, kancelar Merz istaknuo je da će njemačka vlada osigurati sva potrebna financijska sredstva kako bi Bundeswehr postao vojna sila sposobna odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove u regiji. “Savezna vlada osigurat će sva potrebna financijska sredstva da Bundeswehr postane najjača konvencionalna vojska u Europi. To je primjereno za najmnogoljudniju i ekonomski najjaču europsku zemlju. Naši europski partneri i prijatelji također to zahtijevaju”, rekao je Merz.
Njemačka se nalazi na prekretnici u svojoj sigurnosnoj politici. Kombinacija dobrovoljnog služenja i mogućeg povratka obveznog vojnog roka pragmatičan je odgovor na trenutačne izazove.
Povećanje broja profesionalnih vojnika i rezervista, modernizacija vojske te politička odlučnost da se Njemačka pozicionira kao vojna sila u Europi ključni su elementi ove strategije. S obzirom na geopolitičke okolnosti i sigurnosne prijetnje, ova reforma Bundeswehra odražava novu realnost i ambiciju Njemačke da aktivno sudjeluje u očuvanju sigurnosti kontinenta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu