Iako umjetnu inteligenciju svi sve više koristimo, onda ne nastaje ni iz čega, štoviše troši ogromnu energiju. Američke energetske kompanije ulažu rekordne iznose u izgradnju elektrana i dalekovoda kako bi zadovoljile ogromnu potražnju za električnom energijom koju uzrokuju podatkovni centri. Prema izvješću investicijske banke Jefferies, koje citira i Financial Times, kapitalni izdaci u sektoru energetike trebali bi dosegnuti 212,1 milijardu dolara u 2025. godini, što je porast od 22,3 posto u odnosu na prethodnu godinu i čak 129 posto više nego prije deset godina. Investicije bi trebale dosegnuti vrhunac 2027. godine s iznosom od 228,1 milijardi dolara.

Odugovlačenje do jeseni

Trump pronašao kupca za TikTok

Iako bi ovaj procvat mogao potaknuti gospodarski rast, tvrtke, regulatori i vlade postaju svjesni ogromnih kapitalnih ulaganja potrebnih za podršku umjetnoj inteligenciji. Glavni izazov je uravnotežiti tu potrebu s pritiskom da se spriječi rast računa za struju krajnjih korisnika. Ako se troškovi preliju na kućanstva i male poduzetnike, planovi za širenje podatkovnih centara mogli bi naići na snažan otpor, piše Bug.hr.

“Najveći dugoročni rizik za sektor koji me brine jest cjenovna dostupnost. Od pandemije bilježimo rast cijena energije za potrošače od oko 10 posto na godišnjoj razini. Doći će trenutak kada će političari, udruge za zaštitu potrošača i regulatori morati intervenirati”, rekao je Nicholas Campanella, analitičar za energetiku u Barclaysu.

Proteklog tjedna

Cijene nafte potonule više od 11 posto

Prema izvješću konzultantske grupe ICF, očekuje se da će potražnja za električnom energijom u SAD-u porasti za 25 posto do 2030. i za 78 posto do 2050. godine u odnosu na 2023. Predviđa se da će cijene za kućanstva porasti između 15 i 40 posto. Jedno od rješenja koje bi poštedjelo porezne obveznike jest da takozvani “hyperscale” developeri, poput Amazona, Microsofta i Mete, izravno sufinanciraju ulaganja energetskih tvrtki plaćanjem posebnih tarifa.