Cijela Europa se suočava s rastućim trendom nestašica lijekova, što je posljedica neodržive politike lijekova, od pritiska regulatora i sustava referenciranja lijekova do stalnog pritiska na cijene lijekova. 

Upozorio je na to u ekskluzivnom razgovoru za Poslovni dnevnik Christoph Stoller, viši predsjednik komercijalnog poslovanja Teve u Njemačkoj i Austriji, te odnedavno predsjednik udruženja Medicines for Europe. Medicines for Europe najveće je udruženje proizvođača generičkih i biosimilarnih lijekova u EU, a jedna od članica je i Udruženje proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Kakav značaj ovo Udruženje ima za europsko tržište te što će vam biti prioritet u mandatu?
Medicines for Europe predstavlja farmaceutske tvrtke koje osiguravaju više od dvije trećine lijekova u Europi. Naše članice opskrbljuju tržište generičkim i biosličnim lijekovima te lijekovima s dodanom vrijednošću, a njihov portfelj obuhvaća 80 posto terapijskih područja.  Naša industrija u posljednjih 10 godina udvostručila je pristup lijekovima te velikom broju pacijenata s kroničnim stanjima povećala kvalitetu življenja. U naredne dvije godine trebamo se usredotočiti na poticanje primjene visokokvalitetnih generičkih i biosličnih lijekova te lijekova s dodanom vrijednošću, ali i usmjeriti na rješavanje slabih točaka lanca opskrbe. Inovacije i digitalna rješenja mogu donijeti značajne prednosti, a mi ćemo nastaviti raditi na mjerama koje imaju cilj smanjenja utjecaja na okoliš.

Zašto se nestašice lijekova događaju u EU i kakva je trenutna situacija?
U posljednje godine broj prijavljenih nestašica lijekova se povećao, što je posljedica brojnih čimbenika povezanih s regulatornim izmjenama, posebice s uvođenjem Direktive o krivotvorenim lijekovima (FMD) i strožih zahtjeva o prijavljivanju, kao i s potrebom da se proizvođači prilagode političkim zaokretima kao što je Brexit, kod kojeg je za tisuće lijekova pokrenuto ishođenje licencija za prijenos i postupak laboratorijskog ispitivanja.  Nestašica lijekova je simptom neodrživih politika, i u rješavanje se moraju uključiti svi dionici. Moramo pronaći održiva rješenja za temeljne ekonomske uzroke, kao što su stalan pritisak na cijene od strane državne administracije, praksa referentnog određivanja cijena te javni natječaji koji se temelje isključivo na cijeni s jednim pobjednikom. 

Koliko su nestašice vezane uz oslanjanje na treće, najčešće azijske zemlje u opskrbi sirovinama za lijekove? 
Oslanjanje na treće zemlje u opskrbi sirovinama i aktivnim djelatnim tvarima te izlaganje proizvođača naglim fluktuacijama cijena sirovina zbog smanjene konkurentnosti svakako je jedan od uzroka nestašica.  Europa treba sačuvati proizvodnju generičkih i biosličnih lijekova, kako bi pacijentima u Europi osigurala pravičan i održiv pristup lijekovima. 

Kako se ovaj trend može zaustaviti i tko treba sudjelovati u tom procesu?
Nemamo jedinstveno rješenje. Različiti dionici  od ministarstva zdravstva, Europske unije i nacionalnih regulatornih agencija, platitelji i veledrogerije, bolnički sustavi nabave, dobavljači i proizvođači aktivne djelatne tvari trebaju raditi zajedno i pokušati pronaći održivo rješenje. EK ima priliku sa svim dionicima uspostaviti dijalog kako bi se unaprijedio lanac opskrbe, uz poticaje za ulaganje u proizvodnju lijekova u EU, te uspostaviti mehanizam suradnje kako bi se izbjegli učinci širenja nestašica na različite zemlje. Medicines for Europe zalaže se za europski pristup ovom problemu, uz uvažavanje nacionalnih specifičnosti vezanih za određeno tržište.

Koje kriterije treba uvesti u natječaje za lijekove?
Radi postizanja dugoročne održivosti, ključno je izraditi smjernice EU za nabavu lijekova, ali ujedno i poticati ulaganje u proizvodnju i konkurentnost. To se može postići mehanizmima kao što je određivanje većeg broja pobjednika na javnim natječajima prilagođenog pojedinim tržištima, vrsti proizvoda i obilježjima zemlje, primjenjujući kriterije odabira koji ne uzimaju u obzir samo cijenu.  Važno je i ulaganje u europsku sigurnost nabave, sprečavanje nerazmjernih odšteta u svrhu uravnoteženja rizika u odnosu na nagradu za sudionike javnih natječaja, te istraživanje i isključivanje abnormalno niskih ponuda iz postupka. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’