EN DE

Živahan dijalog s računalom

Autor: The New York Times
11. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Desetljećima se računalni znanstvenici bave umjetnom inteligencijom, upotrebom računala u svrhu simulacije ljudskog načina razmišljanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No u posljednjih nekoliko godina ostvaren je značajan napredak u razvoju strojeva koji mogu slušati, govoriti, gledati, zaključivati i učiti. Izgledno je, prema tvrdnjama znanstvenika i ekonomista, da će umjetna inteligencija promijeniti način komunikacije i suradnje ljudi i strojeva, ali i da će ukinuti milijune postojećih radnih mjesta, stvoriti nova i izmijeniti narav rada i svakodnevnih aktivnosti. “Automatizacija temeljnih radnih aktivnosti u središtu je interesa tehnologije i globalizacije, a razvoj umjetne inteligencije samo naglašava tu činjenicu”, kaže Erik Brynjolfsson, ekonomist s Fakulteta menadžmenta Sloan na Institutu za tehnologiju u Massachusettsu. Tehnologija umjetne inteligencije najviše je napredovala glede računalnog razumijevanja ljudskoga govora. Ljudi sve više govore u mobitel kako bi nešto pretražili umjesto da tipkaju. Usluge pretraživanja koje nude Google i Microsoft danas uključuju i govorne naredbe. Vozači u automobilima izgovaraju naredbe za željeni smjer kretanja ili puštanje glazbe. Broj liječnika u SADu koji se koriste govornim softverom za snimanje i transkripciju posjeta pacijenata i terapija utrostručio se u protekle tri godine i danas ih je 150.000. Napredak je izvanredan. Prije nekoliko godina “supraspinatus” (mišić gornjeg dijela lopatice) preveo bi se kao “riba banana”. Danas softver savršeno transkribira bilo koju vrstu zapisa medicinske terminologije, tvrde liječnici. Softver za prevođenje koji testira Agencija za napredne istraživačke projekte državne obrane dovoljno je brz da može pratiti jednostavnije razgovore. Njime se koriste pojedine jedinice u Iraku za prijevod s engleskog na arapski i s arapskog na engleski jezik. Microsoft razvija drukčije ideje. Ispred ureda računalnog znanstvenika Erica Horvitza recepcionerka pita: “Dobar dan, tražite li Erica?” Ova pomoćnica je avatar, a uredski radnici koriste je za upravljanje rasporedom. Iza ženskog lica na ekranu nalazi se čitav arsenal računalne tehnologije, kao što je razumijevanje govora, prepoznavanje slika i strojno učenje.

Desetljećima se računalni znanstvenici bave umjetnom inteligencijom, upotrebom računala u svrhu simulacije ljudskog načina razmišljanja.

No u posljednjih nekoliko godina ostvaren je značajan napredak u razvoju strojeva koji mogu slušati, govoriti, gledati, zaključivati i učiti. Izgledno je, prema tvrdnjama znanstvenika i ekonomista, da će umjetna inteligencija promijeniti način komunikacije i suradnje ljudi i strojeva, ali i da će ukinuti milijune postojećih radnih mjesta, stvoriti nova i izmijeniti narav rada i svakodnevnih aktivnosti. “Automatizacija temeljnih radnih aktivnosti u središtu je interesa tehnologije i globalizacije, a razvoj umjetne inteligencije samo naglašava tu činjenicu”, kaže Erik Brynjolfsson, ekonomist s Fakulteta menadžmenta Sloan na Institutu za tehnologiju u Massachusettsu. Tehnologija umjetne inteligencije najviše je napredovala glede računalnog razumijevanja ljudskoga govora. Ljudi sve više govore u mobitel kako bi nešto pretražili umjesto da tipkaju. Usluge pretraživanja koje nude Google i Microsoft danas uključuju i govorne naredbe. Vozači u automobilima izgovaraju naredbe za željeni smjer kretanja ili puštanje glazbe. Broj liječnika u SADu koji se koriste govornim softverom za snimanje i transkripciju posjeta pacijenata i terapija utrostručio se u protekle tri godine i danas ih je 150.000. Napredak je izvanredan. Prije nekoliko godina “supraspinatus” (mišić gornjeg dijela lopatice) preveo bi se kao “riba banana”. Danas softver savršeno transkribira bilo koju vrstu zapisa medicinske terminologije, tvrde liječnici. Softver za prevođenje koji testira Agencija za napredne istraživačke projekte državne obrane dovoljno je brz da može pratiti jednostavnije razgovore. Njime se koriste pojedine jedinice u Iraku za prijevod s engleskog na arapski i s arapskog na engleski jezik. Microsoft razvija drukčije ideje. Ispred ureda računalnog znanstvenika Erica Horvitza recepcionerka pita: “Dobar dan, tražite li Erica?” Ova pomoćnica je avatar, a uredski radnici koriste je za upravljanje rasporedom. Iza ženskog lica na ekranu nalazi se čitav arsenal računalne tehnologije, kao što je razumijevanje govora, prepoznavanje slika i strojno učenje.

Digitalna pomoćnica služi se bazama podataka, uključujući šefov radni kalendar i raspored sastanaka unatrag nekoliko godina, i prati uzorak radne dinamike. Softver također prati telefonske pozive i bilježi vrijeme trajanja razgovora, sugovornike, doba dana i dane u tjednu tijekom kojih se pozivi odvijaju. Kad kolega upita kad bi Horovitz mogao završiti sa sastankom ili telefonskim razgovorom, avatar pregledava podatke i traži uzorke, primjerice koliko obično traje razgovor s tom osobom u to doba dana i tjedna i je li Horvitz tijekom razgovora pretraživao internet. “Trebao bi biti slobodan za pet ili šest minuta”, zaključuje avatar. Avatar ima bazu podataka svih šefovih kolega i poslovnih odnosa, od članova tima za istraživanje do višeg menadžmenta, kaže Horvitz, kako bi “bolje upravljao njegovim vremenom i koordinira posao s kolegama”. Microsoftovi projekti samo su začeci istraživanja, no upućuju kojim se smjerom stvari kreću. Kako prepoznavanje govora i druge tehnologije umjetne inteligencije postaju sve prisutniji, raste zabrinutost zbog utjecaja tehnologije na društvo i zbog nedovoljne pozornosti usmjerene na njezina ograničenja. Pojedinci upozoravaju da bi pametni strojevi mogli poslužiti u razdvajanju korporacija, vlade i imućnih od ostatka društva. Umjesto da ljudi slušaju klijente ili građane, kažu, slušat će strojeve. “Glasovi robota postali bi izvrsna ograda za zaštitu institucija koje se ne žele baviti pritužbama”, kaže Jaron Lanier, računalni znanstvenik i autor knjige “Ti nisi spravica” (You Are Not a Gadget). Pravo pitanje vezano uz umjetnu inteligenciju, kao i svaku drugu tehnologiju, jest kako će biti upotrijebljena. Ako automatski govorni sustav u pozivnom centru može odgovoriti na tražena pitanja, onda je stroj bolje rješenje od čekanja na liniji dok se ne javi zaposlenik službe za korisnike. Sve veća korisnost umjetne inteligencije, od odgovaranja na pitanja, obavljanja jednostavnih zadataka i pomaganja u profesionalnom radu, uistinu je dokaz toga da će se tehnologija širiti unatoč rizicima koje može donijeti. Njezina iskoristivost ovisit će o ljudima. “To nije ljudska inteligencija, ali postaje jako dobra strojna inteligencija”, kaže Andries van Dam, profesor računalne znanosti na sveučilištu Brown. “Bit će raznih pogrešaka i problema, potrebna je ljudska ruka u provjeri i nadzoru, no mnogo je bolje imati umjetnu inteligenciju nego nemati je.”

Steven Lohr i John Markoff

Autor: The New York Times
11. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close