Vijesti s trgovačkih središta više i nisu vijesti: cijene nafte opet dostižu nove rekorde. Nafta tipa West Texas Intermediate je u ponedjeljak na newyorškoj burzi dosegnula 117,76 dolara. Cijene nafte su ove godine do sada skočile 23 posto, od čega samo u travnju 16 posto. Viske cijene nafte udaraju potrošače na sve strane podižući cijene goriva, hrane i goriva za grijanje. Prosječna cijena galona bezolovnog benzina u ponedjeljak je dosegnula cijenu od 3,5 dolara. Cijena dizela također je dosegnula rekordnu razinu od 4,2 dolara po galonu, navodi AAA i Oil Price Information Service. Nije iznenađujuće da potrošači traže krivca. U rubrici komentari objavljenoj na BussinessWeek.com, u kojoj se raspravljalo o tezi kako nema stvarne nestašice benzina, “Ward” je napisao : “Smijenite vodstva naftnih kompanija. Smijenite glavnog zagovaratelja, Georgea W. Busha”. Uistinu, dionice nekih naftnih kompanija rasle su zajedno s cijenama nafte. Tako je Hess u ponedjeljak zabilježio rast od sedam posto, ExxonMobil za 0,3 posto, a Marathon Oil do 0,9 posto. No analitičari navode kako iza naglog rasta cijena nafte stoji kompleksno mješanje faktora – od niskih kamatnih stopa, preko niskog dolara do nesigurne ekonomije te u neko skorije vrijeme ne očekuju pad cijena. Ovaj porast cijena nije pitanje ponude i potražnje“, kaže Joel Fingerman, predsjednik energetske konzultantske tvrtke Oil Analitics iz Chicaga, ”već pitanje toka novca. Cijena bi se mogla zaustaviti ovdje ili na 150 dolara”.

Drugim riječima, trgovci utječu na porast cijena nafte. S druge strane, loše je to što Američka središnja banka u jeku krize na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita želi spasiti financijska tržišta. Federalne rezerve od listopada smanjuju kamatne stope – posljednji put 18. ožujka, a očekuje se kako će to ponovo učiniti i 28. travnja. Svaki put kada FED smanji kamate, vrijednost dolara u odnosu na druge valute padne. Trgovci reagiraju investiranjem u druge robe kao zaštitu od pada dolara te roba denominirana u dolarima (poput nafte) postaje skuplja. “Sve dok FED bude smanjivao kamatne stope, trgovci će prodavati dolare te kupovati eure i robe poput nafte”, kaže Peter Beutel, predsjednik tvrtke za procjenu energetskog rizika Cameron Hannover iz New Canaana iz Connecticutta. Ne pomaže ni činjenica da se investitori još plaše uložiti više novca u dionice. “Trgovci su u kupnji nafte uporni već dugo vremena jer se nemaju kamo okrenuti”, navodi Phil Flynn, analitičar i potpredsjednik brokerske kompanije Alaron Futures & Opinions iz Chicaga. “Okreću se nafti i drugim robama iz sigurnosti”, dodaje Flynn. Još nije sigurno koliko nisko dolar može pasti. Euro u odnosu na dolar jača od 2003. godine, a od siječnja prošle godine porastao je za 24 posto. Euro je u utorak u odnosu na dolar porastao 0,4 posto, na 1,59 dolara, iako su dužnosnici Europske centralne banke ponovili da se inflacija ubrzala. Neki analitičari kažu da će oštri rast cijena nafte dovesti do oštre i bolne korekcije. Budući da inflacija tjera potrošače na slabiju potrošnju i ugrožava sve od zrakoplovne do prevozničke industrije – u vrijeme kada je ekonomija ionako slaba – logično je da će potražnja za proizvodima baziranima na nafti pasti. To ne bi bilo prvi put: cijene nafte su se u četiri mjeseca tijekom iračke invazije na Kuvajt 1990. više nego udvostručile i dosegnule 32 dolara po barelu. No do siječnja sljedeće godine cijene su pale za oko trećinu. Do 1998. naftom se trgovalo ispod 11 dolara po barelu.
(BusinessWeek)