Za kupnju velikog slovenskog energetskog poduzeća Petrol, najveće slovenske kompanije koja je prošle godine ostvarila prihod od 3,2 milijarde eura, zainteresirano je više potencijalnih strateških partnera, među ostalima madžarski MOL, azarbajdžanski Socar te nekoliko međunarodnih financijskih fondova, objavio je u utorak ljubljanski dnevni list Dnevnik.

Prodaja te kompanije koja ostvaruje prihode veće od maloprodajnog lanca Mercator, a u kojoj većinski udio ima država, postala je vjerojatnija, iako se Petrol ne nalazi na listi 15 poduzeća koja slovenska vlada prodaje u sadašnjem privatizacijskom paketu, i to nakon što je vlada u odlasku Alenke Bratušek promijenila energetski zakon, piše Dnevnik. Vlada je tim zakonom ukinula ograničenje po kojem energetska poduzeća koja u djelatnosti imaju i javnu funkciju poput Petrola, koji na temelju državne koncesije prodaje zemni plin, ne mogu prodati svoj kontrolni udio od 25 posto ako za to ne dobiju izričitu suglasnost vlade.

Vlada s druge strane tvrdi da promjena energetskog zakona nije povezana s nagađanjima o prodaji Petrola, ali je riječ o kompaniji koja bi među strateškim investitorima najlakše našla potencijalnog novog vlasnika, tvrdi Dnevnik. No nedavno se pojavio i još jedan mogući scenarij za Petrol. Prema studiji o regionalnom širenju ruskog energetskog diva Rosnjefta, koju je objavio Večernji list, Rosnjeft razmatra preuzimanje Ine, ali i udjela u Petrolu, pri čemu bi bila formirana nova vertikalno integrirana naftna megakompanija s više od deset tisuća zaposlenih, tisuću benzinskih postaja i jakim tržišnim udjelom na tržištima jugoistočne Europe i zapadnog Mediterana.

EK nedavno je u svojim preporukama od Slovenije zatražila da što prije odredi strategiju i rokove za novi privatizacijski paket kojim bi smanjila svoj prevelik vlasnički portfelj te tako smanjila proračunski deficit. No tome se, osobito zbog predstojećih parlamentarnih izbora i biračke nesklonosti privatizaciji, protivi većina političkih stranaka, osobito onih na ljevici. No dio stranaka desnog centra i neki ekonomski analitičari podsjećaju da će za gospodarski oporavak slovenska država trebati investicije od 5 do 6 milijardi eura te da je za novi gospodarski rast nakon višegodišnje recesije teško naći svježa sredstva, osim kod strateških ulagača koji su spremni kupiti od države najzanimljivija poduzeća ili preuzeti njenu imovinu u koncesiju, što je kombinacija u kojoj bi se mogle naći slovenske autoceste.