EN DE

WikiLeaks i banke

Autor: The New York Times
02. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Uvodnik The Timesa

Zviždačka internetska stranica WikiLeaks nije dosad ni za što osuđena. Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država nije čak niti podnijelo optužnicu zbog razotkrivanja povjerljivih dokumenata Ministarstva vanjskih poslova.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, financijska je industrija ta koja je pokušava ukinuti. Visa, MasterCard i PayPal u proteklih su nekoliko tjedana najavili da neće odobriti transakcije namijenjene WikiLeaksu. Početkom prosinca odlučila im se pridružiti i Bank of America, s obzirom da WikiLeaks čini “stvari koje nisu u skladu s našom internom politikom obrade plaćanja”. Savezne rezerve, institucija koja regulira rad američkih banaka, takav je čin dopustila. Baš kao i druge tvrtke, banke mogu birati s kime žele poslovati. Ako nekome ne žele otvoriti račun jer sumnjaju na neželjene pojave, to se smatra razumnim upravljanjem rizikom. Vlada od banaka traži da prate sumnjiva poslovanja, poput prodaje droge ili pranja novca, i odbijaju suradnju s pojedincima i organizacijama koje se u to upuštaju. Međutim, mogućnost da banka blokira plaćanje pravnom tijelu stvara problematičnu situaciju. Nekoliko bi većih banaka moglo iz platnog sustava isključiti bilo koju organizaciju kojoj nisu sklone i doslovno ih odsjeći iz svjetskog gospodarstva. Ipak, radi se o tome da banke nisu poput drugih poslovnih tijela. One upravljaju platnim sustavom, a to je jedan od glavnih razloga zašto ih vlade štite od propasti pomoću izravnih i neizravnih jamstava te ono što ih razlikuje od drugih javnih službi.

Zviždačka internetska stranica WikiLeaks nije dosad ni za što osuđena. Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država nije čak niti podnijelo optužnicu zbog razotkrivanja povjerljivih dokumenata Ministarstva vanjskih poslova.

Međutim, financijska je industrija ta koja je pokušava ukinuti. Visa, MasterCard i PayPal u proteklih su nekoliko tjedana najavili da neće odobriti transakcije namijenjene WikiLeaksu. Početkom prosinca odlučila im se pridružiti i Bank of America, s obzirom da WikiLeaks čini “stvari koje nisu u skladu s našom internom politikom obrade plaćanja”. Savezne rezerve, institucija koja regulira rad američkih banaka, takav je čin dopustila. Baš kao i druge tvrtke, banke mogu birati s kime žele poslovati. Ako nekome ne žele otvoriti račun jer sumnjaju na neželjene pojave, to se smatra razumnim upravljanjem rizikom. Vlada od banaka traži da prate sumnjiva poslovanja, poput prodaje droge ili pranja novca, i odbijaju suradnju s pojedincima i organizacijama koje se u to upuštaju. Međutim, mogućnost da banka blokira plaćanje pravnom tijelu stvara problematičnu situaciju. Nekoliko bi većih banaka moglo iz platnog sustava isključiti bilo koju organizaciju kojoj nisu sklone i doslovno ih odsjeći iz svjetskog gospodarstva. Ipak, radi se o tome da banke nisu poput drugih poslovnih tijela. One upravljaju platnim sustavom, a to je jedan od glavnih razloga zašto ih vlade štite od propasti pomoću izravnih i neizravnih jamstava te ono što ih razlikuje od drugih javnih službi.

Tako bi, naprimjer, telekomunikacijska tvrtka mogla uskratiti telefonske i internetske usluge nekoj organizaciji koja im se ne sviđa pod izlikom da se radi o rizičnoj tvrtki. Nas ne brine toliko plaćanje WikiLeaksu. Ovo nije prvi put da je banka odbila poslovati s organizacijom zbog rizika slične vrste. Tako su banke u Coloradu odbile otvoriti poslovne račune ljekarnama koje prodaju marihuanu u medicinske svrhe. No, radi se o zabrinjavajućim stvarima. Odluka o zabrani poslovanja s WikiLeaksom nastupila je nakon što je osnivač Julian Assange najavio da će sljedeće godine objaviti podatke o korupciji u financijskom sektoru. Assange je 2009. godine izjavio da posjeduje tvrdi disk jednog od izvršnih direktora Bank of America. Što bi se dogodilo kad bi skupina banaka odlučila da su iritantni bloger ili neka druga organizacija “prerizični”? Što bi se dogodilo kad bi jedna po jedna uskratile pristup financijama nekim novinama koje želei objaviti istinu o njihovu poslovanju? Takvu odluku ne bi smjele donijeti samo banke koje “posluju kao sve druge tvrtke”.

Autor: The New York Times
02. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close