Javno, bankari izjavljuju da shvaćaju zašto su ljudi bijesni na Wall Street, ali i da ih prosvjednici koji su im se utaborili na pragu pogrešno shvaćaju. No, kada razgovaraju međusobno i u privatnosti, priča se mijenja iz korijena.“Ljudi nas uglavnom smatraju hordom koja želi samo seks, droge i rock’n’roll”, izjavio je jedan menadžer hedge fonda. “Ovo nije ustanak srednjeg sloja”, dodao je jedan bankar.

“To su rubne, ekstremne skupine. To su ljudi koji imaju previše slobodnog vremena. ”Iako su zasad mirni, prosvjedi pred podružnicama banaka Bank of Amerika, Chase i Wells Fargo od San Francisca do Peoria u Illinoisu sablasno su nalik onima koje svakodnevno viđamo pred zgradama Citibanka u Ateni, Hong Kongu i drugim gradovima u inozemstvu. Kako se prosvjedi okupljeni pod zajedničkim nazivom “Okupirajmo Wall Street” šire i na druge gradove, postavlja se otvoreno pitanje: Shvaćaju li bankari što je posrijedi? Neki s Wall Streeta promatraju prosvjednike s prezirom. Drugi, pak, tvrde da suosjećaju s njihovim patnjama, ali su zbunjeni i ne znaju što bi oni sami trebali učiniti da bi ih olakšali. Nekolicina se osjeća kao da su osobno napadnuti. Tvrde da bi im ljudi trebali biti zahvalni. “Što mislite, tko plaća porez?”, upitao je jedan dugogodišnji broker. “Financijske usluge su jedna od posljednjih funkcionalnih djelatnosti u ovoj zemlji. Moramo prihvatiti da nam to ide od ruke. Ako želite da poduzeća i dalje unajmljuju usluge iz inozemstva, samo nastavite napadati financijski sektor. Ovo vani je tek šačica nezadovoljnika.”Bankari uglavnom odbacuju prosvjednike kao lakovjerne i neupoznate sa stvarnim stanjem stvari. No, rijetki su to spremni javno priznati. “Tko god ih javno prokaže, kao da si je stavio metu na leđa”, rekao je onaj menadžer hedge fonda. John Paulson, div hedge fondova koji je zaradio milijarde na financijskoj krizi, odnosno hipotekarnom tržištu tijekom krize, jedna je od rijetkih iznimaka.

“Najbogatijih jedan posto stanovnika New Yorka plaća preko 40 posto poreza na dohodak, čime svima u ovoj gradi i državi omogućuju znatne dobrobiti”, izjavio je. Prosvjednici se žale na bezbroj stvari, iako mnogi od njih upravo Wall Street vide kao najsnažniji simbol prihodovne nejednakosti i “ekonomske nepravde” koju osuđuju. Mnogi su ogorčeni zbog spašavanja banaka dok se vrši ovrha nad imovinom njihovih klijenata te zbog bogatih bonusa i otpremnina koje su banke dijelile nedugo nakon izbijanja krize.“Wall Street i dalje potcjenjuje ljutnju građana i glasača”, smatra Douglas J. Elliott, bivši investicijski bankar, danas predavač pri ustanovi za javnu politiku Brookings Institution u Washingtonu.Bankari tvrde da prosvjede smatraju reakcijom na visoku stopu nezaposlenoti i polagan rast, koji muče američko gospodarstvo još od 2008. godine. Bez zajedničke koherentne poruke, rulja će se na kraju razići, smatraju menadžeri s Wall Streeta, osobito sad, kad počne hladnije vrijeme.“Mnogi smatraju da je to mnogo buke nizašto”, rekao je jedan financijski dužnosnik.Tek nekolicina pripadnika financijske industrije izašla je iz svojih redova i izjavila kako djelomično shvaća bijes javnosti.Vikram S. Pandit, izvršni direktor Citigroupa, čak je rekao da će rado porazgovarati s prosvjednicima kad god odluče navratiti.Zadaća je prosvjednika da nas drže “odgovornima za smisleno financijsko upravljanje te da nas nastave ispitivati što i kako radimo”.

Nelson D. Schwartz i Eric Dash