Prvo ročište u vjerojatno najvećem višegodišnjem suđenju počinje u 10 sati ujutro u Brunswicku, oko 30 kilometara od sjedišta VW-a u sjevernom gradu Wolfsburgu, prenosi AFP.

Oko 450.000 ljudi pridružilo se prvom takvom grupiranom postupku, koji su zakonodavci uveli nakon što je 2015. godine izbio skandal s varanjem na emisiji štetnih plinova, tzv. "dizelgate".

Grupa za prava potrošača VZBV, koja zastupa tužitelje, kaže kako je njemački proizvođač automobila namjerno nanio štetu kupcima instalirajući softver za upravljanje motorom koji je omogućio vozilima da puno više zagađuju na cesti nego u laboratorijskim uvjetima.

Suđenje je najveće njemačko dosad u vezi skandala s dizelskim motorima.

Klaus Mueller iz VZBV-a rekao je da je "uvjeren" da je firma automobila napravila namjernu štetu, dok VW kaže kako "ju klijenti nisu pretrpjeli".

"Stotine tisuća automobila korišteno je" na cestama bez problema, rekao je odvjetnik tvrtke VW Martine de Lind van Wijngaarden.

Čak i ako suci presude u korist tužitelja, neće biti neposredne isplate naknade.

Umjesto toga, svaki vlasnik prijavljen u tužbi morat će ju zatražiti pojedinačno.

VW smatra da bi konačna presuda mogla stići najranije 2023. godine.

Pojedinačni postupak (pokrenut od pojedinog kupca automobila) mogao bi tada potrajati najmanje još godinu dana – na prvostupanjskom sudu.

Kako bi izbjegao kašnjenja, VZBV kaže da je "otvoren" za izvansudsku nagodbu, ali "u tom slučaju VW bi nakon svega trebao platiti značajnu svotu", izjavio je Mueller za AFP.

Početkom srpnja suci su u preliminarnom mišljenju primijetili da su neki vlasnici koji su navedeni među tužiteljima živjeli u inozemstvu.

To bi moglo značiti da se njemački zakon ne odnosi na njih.

Volkswagen je rekao da dva posto onih koji su na popisu žive u inozemstvu, a 10 posto su duplikati.

Pored skupnog postupka, u Njemačkoj je podneseno 61.000 pojedinačnih tužbi, a neke su već dovele do izvanparničnih nagodbi.

– 30 milijardi eura –

Od 2015. godine, kada je Volkswagen priznao da je manipulirao s 11 milijuna vozila širom svijeta kako bi zavaravao testove emisija, skandal je tvrtku koštao preko 30 milijardi eura (33 milijarde dolara) novčanih kazni, naknada i pravnih troškova.

Većina tog iznosa – 22 milijarde dolara – otišla je u SAD, dok je u Njemačkoj VW do sada platio samo 2,3 milijarde dolara raspoređenih u tri kazne.

Uz vlasnike automobila, ulagači traže odštetu za gubitke koji su pretrpjeli kada je cijena dionica grupe pala.

A ranije ovog tjedna, izvršni direktor Herbert Diess i šef nadzornog odbora Hans Dieter Poetsch optuženi su za tržišne manipulacije.

Bivši izvršni direktor Martin Winterkorn, koji je odstupio zbog skandala, također je optužen za prevaru.

Skandal s dizelom "dio je povijesti grupe" baš kao i poznati modeli Buba i Golf, kaže šef VW marke Ralf Brandstaetter.

No dodaje kako se tvrtka "duboko promijenila", uloživši 30 milijardi eura u novi električni asortiman automobila.

Potsjetimo, hrvatski potrošači također su počeli podnositi tužbe.

"Dizelska kriza bila je katalizator naše transformacije", kazao je Brandstaetter za AFP u nedavnom intervjuu.