Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Varaždinska Fima pionir među ulagačima na tržištu kapitala u BiH

Autor: Ana Blašković
28. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako su zbog svjetske financijske krize burzovni indeksi u BiH izgubili dvije trećine vrijednosti uz velik pad prometa, Fima će ostati prisutna na tamošnjem tržištu

Iako je nesređena politička situacija bila prepreka brojnim investitorima, varaždinska Fima grupa jedan je od prvih domaćih ulagača na tržište susjedne Bosne i Hercegovine. “BiH je prvi susjed Hrvatske tako da u okviru strategije regionalnog širenja uopće nije bilo dileme da li ući to tržište”, objašnjava strategiju zamjenica predsjednika Uprave Fima grupe Ljiljana Weissbarth.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Upravo je Fima International Sarajevo, Fimina brokerska kuća, zajedno sa još sedam brokeraja 2001. osnovala Sarajevsku burzu na kojoj je zaključila i prvu kupovinu, ali i najveću pojedinačnu transakciju od 75 milijuna konvertibilnih maraka. Prije osnivanja banke, Fima je u BiH već etablirala operativne kompanije pokrivši tržište kapitala; brokersku kuću Fima International osnovala je 1997., a potom konzultantske usluge Fima Fas, Fima Perfectus za factoring te najnoviju tvrtku za savjetovanje Fima Infrastruktura. Osim vlastitih kompanija, i fondovi pod upravljanjem Fima Global Investa aktivno su ulagali u vrijednosnice izlistane na Sarajevskoj i Banjalučkoj burzi.Svi su investitori značajno osjetili krizu svjetskih financija koja nije mimoišla ni susjedno tržište. Na Sarajevskoj burzi prošle godine zajedno s dioničkim indeksom SASX-10 pao je i promet na 477,1 milijun konvertibilnih maraka, niti 40 posto prometa u odnosu na godinu ranije. Indeks je na vrijednosti izgubio dvije trećine, a tržišna se kapitalizacija svih kompanija prepolovila. Burzovno crvenilo i drastičan pad prometa koje je neke brokeraje natjeralo da stave ključ u bravu, odrazili su se i na Fimu pa je varaždinska grupa smanjila portfelj. “Manji promet znatno je utjecao na poslovanje Fima Internationala, kao uostalom i na druge brokerske kuće”, kaže Weissbarth, “no pravovremenim rezanjem troškova i uz akumulirane rezerve iz boljih godina vjerujemo da ćemo moći pričekati kraj krize pokrivajući smanjenim prihodima optimizirane rashode”. Stanje na svjetskim tržištima novca i kredita zasad ne dopušta ikakve čvršće procjene, no Weissbarth očekuje “zahtjevnu 2009. godinu što se tiče tržišta kapitala”. Napominje da će oporavku bosansko-hercegovačkog tržišta prethoditi oporavak najrazvijenijih tržišta, a tek će potom na red doći tržišta u razvoju. “U portfelju smo ostavili dionice onih kompanija koje imaju dobre fundamentalne pokazatelje i pripadaju sektorima od kojih se očekuje manji utjecaj krize, ali i brži rast kad kriza stane”, ističe Weissbarth izdvajujući energetiku kao jedan od najperspektivnijih sektora.

Iako je nesređena politička situacija bila prepreka brojnim investitorima, varaždinska Fima grupa jedan je od prvih domaćih ulagača na tržište susjedne Bosne i Hercegovine. “BiH je prvi susjed Hrvatske tako da u okviru strategije regionalnog širenja uopće nije bilo dileme da li ući to tržište”, objašnjava strategiju zamjenica predsjednika Uprave Fima grupe Ljiljana Weissbarth.

Upravo je Fima International Sarajevo, Fimina brokerska kuća, zajedno sa još sedam brokeraja 2001. osnovala Sarajevsku burzu na kojoj je zaključila i prvu kupovinu, ali i najveću pojedinačnu transakciju od 75 milijuna konvertibilnih maraka. Prije osnivanja banke, Fima je u BiH već etablirala operativne kompanije pokrivši tržište kapitala; brokersku kuću Fima International osnovala je 1997., a potom konzultantske usluge Fima Fas, Fima Perfectus za factoring te najnoviju tvrtku za savjetovanje Fima Infrastruktura. Osim vlastitih kompanija, i fondovi pod upravljanjem Fima Global Investa aktivno su ulagali u vrijednosnice izlistane na Sarajevskoj i Banjalučkoj burzi.Svi su investitori značajno osjetili krizu svjetskih financija koja nije mimoišla ni susjedno tržište. Na Sarajevskoj burzi prošle godine zajedno s dioničkim indeksom SASX-10 pao je i promet na 477,1 milijun konvertibilnih maraka, niti 40 posto prometa u odnosu na godinu ranije. Indeks je na vrijednosti izgubio dvije trećine, a tržišna se kapitalizacija svih kompanija prepolovila. Burzovno crvenilo i drastičan pad prometa koje je neke brokeraje natjeralo da stave ključ u bravu, odrazili su se i na Fimu pa je varaždinska grupa smanjila portfelj. “Manji promet znatno je utjecao na poslovanje Fima Internationala, kao uostalom i na druge brokerske kuće”, kaže Weissbarth, “no pravovremenim rezanjem troškova i uz akumulirane rezerve iz boljih godina vjerujemo da ćemo moći pričekati kraj krize pokrivajući smanjenim prihodima optimizirane rashode”. Stanje na svjetskim tržištima novca i kredita zasad ne dopušta ikakve čvršće procjene, no Weissbarth očekuje “zahtjevnu 2009. godinu što se tiče tržišta kapitala”. Napominje da će oporavku bosansko-hercegovačkog tržišta prethoditi oporavak najrazvijenijih tržišta, a tek će potom na red doći tržišta u razvoju. “U portfelju smo ostavili dionice onih kompanija koje imaju dobre fundamentalne pokazatelje i pripadaju sektorima od kojih se očekuje manji utjecaj krize, ali i brži rast kad kriza stane”, ističe Weissbarth izdvajujući energetiku kao jedan od najperspektivnijih sektora.

Osim tržišta kapitala, Fima je iskoračila i u bankovne vode 2006. osnovavši Vaba banku Sarajevo koja je preuzela imovinu i obaveze tamošnje Ljubljanske banke. Godinu dana kasnije, banka je preimenovana u Fima banka Sarajevo i bila je jedna od najbrže rastućih banaka. Aktiva banke udvostručena na 55 milijuna eura u dvije godine poslovanja, a depoziti su 2007. porasli gotovo 180 posto. Brzi rast banke odlučio je poduprijeti fond Svjetske banke International finance corporation (IFC) koji u regionalnim bankovnim projektima Fime trebao sudjelovati s 20 milijuna eura. “Ova kriza koja se na globalnom nivou pojavila samo je odgodila angažman IFC-a. Naravno da mi s nekim projektima koji su ušli u završnu fazu ne možemo čekati, tako da ćemo njihovo izvođenje završiti i bez IFC-a. Uostalom, kad se radi o bankama, IFC u skladu s svojom investicijskom politikom ionako ne ulazi kod osnivanja, već kod dokapitalizacije”, kaže Weissbarth.Unatoč krizi koja je trenutno usporila događanja na susjednom tržištu, Fima i dalje ima velike planove. U tijeku je naime, natječaj za preuzimanje Hercegovačke banke na koji se, kao jedan od ponuđača, javila i Fima. Ta banka u portfelju ima naftni terminal u Dretelju zbog čega je tamošnja Vlada prije nekoliko dana naglo zaustavila privatizaciju. Inače, Fima je za Hercegovačku banku bila zainteresirana još od 2006. kada je privremena uprava te banke ponudu procijenila ispod realne vrijednosti banke.

Planovi

Investicijsko savjetovanje
Planovi Fime na bosanskohercegovačkom tržištu uključuju učvršćivanje postojećih tvrtki i banke “posebno u segmentu investicijskog savjetovanja pri restrukturiranjima te spajanjima i podjelama kompanija”.

Fima infrastruktura
Najnoviji iskorak Fime je poslovno savjetovanje tvrtki kod infrastrukturnih radova za koje je osnovana Fima Infrastruktura zajedno s odvjetničkim društvom Paul Hastings.

Potencijal državnog budžeta
“Budući da ove poslove radimo na način da pribavljamo i investitore i kreditore, a potencijal državnog i lokalnih budžeta koristimo samo u okviru iskazanog interese i mogućnosti države i lokalnih zajednica, smatramo da ćemo upravo u tom segmentu imati najviše posla”, zaključuje Ljiljana Weissbarth.

Autor: Ana Blašković
28. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close