Dvoje ekonomista svoj su članak nazvali “Mentalno umirovljenje” (Mental Retirement), a njihova saznanja, do kojih je došlo istraživanjem u Sjedinjenim Američkim Državama i 12 europskih zemalja, otkrivaju da se ranijim umirovljenjem brže smanjuje sposobnost pamćenja.

“Izrazito je uzbudljivo i zanimljivo”, tvrdi Laura Carstensen, ravnateljica Centra za dugovječnost na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji. “U članku stoji da je rad vrlo bitna sastavnica okoline za optimalno funkcioniranje pojedinca.”U Japanu i Južnoj Koreji provodi se istraživanje o pamćenju. Također se planiraju istraživanja u Kini, Indiji i Latinskoj Americi. Iako nisu svi uvjereni u to, brojni znanstvenici tvrde da je istraživanje u kojem piše u “Mentalnom umirovljenju” u najmanju ruku primamljiv dokaz za tezu koja je vrlo rasprostranjena, ali iznenađujuće ju je teško dokazati. Znanstvenici opetovano tvrde da umirovljenici imaju slabije rezultate na kognitivnim testovima nego zaposleni. Međutim, napominju da se to možda događa zato što oni koji osjećaju da im pamćenje i mišljenje slabi češće odlaze u mirovinu nego oni čije su kognitivne vještine i dalje visoke. Usto, istraživanjem nije dokazano da uspješno svladavanje aktivnosti poput vježbi pamćenja, rješavanja križaljki i sudokua poboljšava kognitivne vještine u cjelini. “Ako rješavate križaljke, postat ćete bolji u tome”, kaže Lisa Berkman, ravnateljica Centra za stanovništvo i istraživanje razvoja na Sveučilištu Harvard. “No, nećete poboljšati svoje kognitivno ponašanje.”

Istraživanje je omogućilo to, kako tvrdi jedan od autora, profesor ekonomije na Sveučilištu u Michiganu Robert Willis, što je Državni institut za starenje prije gotovo dvadeset godina započeo veliko istraživanje. “Istraživanje o zdravlju i umirovljenju” prati preko 22.000 Amerikanaca starijih od 50 godina te u razdobljima od dvije godine provodi testove pamćenja. Potaknute time, europske su zemlje započele vlastita istraživanja služeći se sličnim pitanjima radi lakše usporedbe podataka. Test je pratio koliko se dobro ljudi mogu prisjetiti popisa od 10 imenica odmah i deset minuta nakon što ih čuju. Najbolje su rezultate ostvareni u SAD-u, s 11 od ukupno 20 bodova. Danci i Englezi našli su se odmah iza njih, s tek nešto više od 10 pogođenih, a potom su slijedile Francuska (8), Italija (7) i Španjolska (6). Voditelji istraživanja otkrili su da postoje velike razlike u dobi umirovljenja. U SAD-u, Engleskoj i Danskoj ljudi kasnije odlaze u mirovinu, te ondje 65 do 70 posto muškaraca radi i u ranim šezdesetima. U Francuskoj i Italiji radi se o 10 do 20 posto, a u Španjolskoj o 38 posto. Također su otkrili da ljudi u ranim šezdesetima postižu bolje rezultate na testovima što dulje rade. “Postoje dokazi da su društvene vještine i osobnost – ustajanje ujutro, komunikacija s ljudima, brze reakcije i povjerljivo ponašanje također vrlo važne”, kaže Willis. “To je nešto što je neodvojivo od radne okoline.”

Gina Kolata