EN DE

Ugrožene europske banke

Autor: The New York Times
06. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

I dalje se sumnja u solventnost slabije razvijenih europskih zemalja, unatoč planu Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda da zajednički omoguće jedan bilijun dolara zaduženim europskim gospodarstvima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Plan je financijskim tržištima donio dugo željeni predah. Presudna je bila i pomoć Europske središnje banke bankama eurozone obećanjem o otkupu milijardi duga slabijih zemalja, što je i dalje mali dio dugovanja. Njemački parlament svladao je otpor javnosti i odobrio paket pomoći. No, postoji jedna izrazita mana: paket pomoći oslanja se na znatna smanjenja proračuna država koje su u recesiji ili se nalaze na rubu krize. Mnoge od njih imaju slabo državno vodstvo koje možda neće biti sposobno provesti preporučene mjere. Ako i uspiju, smanjenja proračuna vjerojatno će ih dodatno oslabjeti. Sjetimo se slučaja Irske, koja je žurno reagirala na financijsku krizu. Prošle je godine irska vlada srezala potrošnju, smanjivši plaće djelatnicima u javnom sektoru. Povećala je poreze. Gospodarstvo Irske smanjilo se za 7 posto, a proračunski deficit narastao na 14 posto bruto domaćeg proizvoda. Smatra se da će ove godine deficit doseći 12 posto BDP-a.Grčka je obećala smanjiti proračunski deficit za više od 10 posto BDP-a do 2014. godine. Španjolci kažu da će sljedeće godine smanjiti deficit na 6 posto BDP-a s 11,2 posto koliko je iznosio u 2009. godini. Italija je najavila smanjenje troškova do 30 milijardi dolara. Portugal, a čak i Njemačka najavili su smanjenja proračuna.

I dalje se sumnja u solventnost slabije razvijenih europskih zemalja, unatoč planu Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda da zajednički omoguće jedan bilijun dolara zaduženim europskim gospodarstvima.

Plan je financijskim tržištima donio dugo željeni predah. Presudna je bila i pomoć Europske središnje banke bankama eurozone obećanjem o otkupu milijardi duga slabijih zemalja, što je i dalje mali dio dugovanja. Njemački parlament svladao je otpor javnosti i odobrio paket pomoći. No, postoji jedna izrazita mana: paket pomoći oslanja se na znatna smanjenja proračuna država koje su u recesiji ili se nalaze na rubu krize. Mnoge od njih imaju slabo državno vodstvo koje možda neće biti sposobno provesti preporučene mjere. Ako i uspiju, smanjenja proračuna vjerojatno će ih dodatno oslabjeti. Sjetimo se slučaja Irske, koja je žurno reagirala na financijsku krizu. Prošle je godine irska vlada srezala potrošnju, smanjivši plaće djelatnicima u javnom sektoru. Povećala je poreze. Gospodarstvo Irske smanjilo se za 7 posto, a proračunski deficit narastao na 14 posto bruto domaćeg proizvoda. Smatra se da će ove godine deficit doseći 12 posto BDP-a.Grčka je obećala smanjiti proračunski deficit za više od 10 posto BDP-a do 2014. godine. Španjolci kažu da će sljedeće godine smanjiti deficit na 6 posto BDP-a s 11,2 posto koliko je iznosio u 2009. godini. Italija je najavila smanjenje troškova do 30 milijardi dolara. Portugal, a čak i Njemačka najavili su smanjenja proračuna.

To je recept za gospodarski zastoj. Također se vjerojatno neće moći spriječiti reprogramiranje duga slabijih europskih zemalja, zbog čega bi europske banke mogle zaplijeniti dio njihova posjeda. S obzirom da su kapitalne rezerve sve tanje, europske banke ne mogu si dopustiti drastičan pad vrijednosti imovine. Najbolje bi bilo prihvatiti činjenicu da je reprogramiranje duga neizbježno. Time bi slabije razvijene države mogle ponovno ostvariti rast, no kako bi to mogle podnijeti, europske banke moraju osigurati dodatni kapital. Njemački bankovni kapital, naprimjer, iznosi manje od 5 posto njihove ukupne imovine, u usporedbi s 12,4 posto koliko iznosi američki bankovni kapital. A oni posjeduju 650 milijardi dolara u dugovanjima četiriju zemalja najviše pogođenih krizom. Amerike su banke stabilnije i bolje kapitalizirane, no 2009. godinu završile su s 1,2 bilijuna dolara ukupnog europskog duga. To otprilike odgovara iznosu nepodmirenih drugorazrednih stambenih kredita u 2008. godini. Nerealno je smatrati ovaj problem imalo drukčijim.

Autor: The New York Times
06. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close