Temeljem provedene analize srpske Agencije za privatizaciju utvrđeno je da su u posljednjih deset godina privatizirane tvrtke povećale prihod za 75 posto, dok neprivatizirana poduzeća stagniraju. To je izjavio direktor Agencije Vladislav Cvetković, želeći pokazati učinkovitost tranzicije srpskog gospodarstva.

Vijeće protiv Agencije
Prema toj analizi privatizirane su tvrtke prije promjene vlasničke strukture imale gubitke od 102 milijuna eura, dok su deset godina nakon privatizacije ostvarile dobit od 200 milijuna eura. Produktivnost u privatiziranim tvrtkama povećana je 4,3 puta unatoč smanjenom broju radnika. Privatizirane tvrtke povećale su imovinu za 60 posto, dok je u poduzećima koja su još u državnome vlasništvu vrijednost imovine smanjena za 60 posto.Direktor Agencije preko koje se obavljala privatizacija u posljednjih desetak godina iznosi samo jednu stranu medalje, govore kritičari. U Srbiji je prema podacima Agencije od 2001. godine privatizirano 1700 poduzeća, a njihovom prodajom zarađeno je više od dvije milijarde eura. U proteklom vremenu je zbog lošeg upravljanja poništeno čak 25 posto kupoprodajnih ugovora koje je Agencija sklopila s novim vlasnicima. Većina ugovora poništena je nakon pritiska radnika koji u privatiziranim tvrtkama mjesecima nisu dobivali plaće. Agencija nije učinkovito kontrolirala primjenu kupoprodajnih ugovora pa su vlasnici mnogih kupljenih poduzeća rasprodali njihovu imovinu, a radnike ostavili bez posla.Socijalno-ekonomsko vijeće u kojem sjede predstavnici vlade, sindikata i poslodavaca tvrdi da je čak 65 posto privatiziranih poduzeća ugašeno ili se nalazi u postupku likvidacije. Podaci vijeća bitno se razlikuju od podataka Agencije i prema njima je u proteklih deset godina prodano 2831 poduzeće, uz ostvareni prihod od 2,6 milijardi eura, dok je tri četvrtine zaposlenih ostalo bez radnog mjesta. Stopa nezaposlenosti narasla je iznad 20 posto. Srbija je među vodećim zemljama u Europi s više od 700.000 nezaposlenoga radno sposobnog stanovništva, a među njima je 30 posto mladih.Član vijeća Zorana Ristića kaže da se plaće redovito isplaćuju u samo 18,49 posto privatiziranih poduzeća, dok 1,4 posto njih legalno posluje iako od 2005. radnicima nisu isplatili nijednu plaću. Iz tog podatka da se iščitati na koji način vlasnici privatiziranih tvrtki ostvaruju profit i povećavaju imovinu.

Grijesi struktura
Analiza koja istražuje načine na koje je uništeno srpsko gospodarstvo pokazuje da su društvene i državne tvrtke postale plijen vladajućih političkih struktura koje su iz njih izvlačili sredstva za financiranje stranaka. Kao primjer navode se tvrtke Jat, Petrohemija, Ikarbus i Azotara koje zajedno duguju 457 milijuna eura i istodobno imaju 115 milijuna nenaplaćenih, zastarjelih ili otpisanih potraživanja.Ljubodrag Savić, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta, misli da državne tvrtke nisu naplaćivale potraživanja po nalogu partijskih kadrova, postavljenih da upravljaju njima. Ekonomist Miroslav Zdravković tvrdi da su državna poduzeća iskorištena za beskrupolozna bogaćenja. Javna poduzeća su kao veliki potrošači dogovarala “dodatne” usluge, plaćajući višu cijenu od tržišne, uz dogovor da se razlika uplati rukovodstvu poduzeća ili stranci koja kontrolira kompaniju. Upućeni tvrde da se u proteklom desetljeću nemilice razvlačilo društveno vlasništvo zbog čega će Srbija u narednim godinama plaćati visoku cijenu katastrofalnog modela privatizacije.

Deset najboljih privatizacija u Srbiji

Agrokor jedini povećao broj zaposlenih
Kupoprodaja Titana, Holcima, BAT-a, Phillipa Morrisa, Šabačke mlekare, Frikoma, Merime, Goša montaže, Poljoprivrednog poduzeća Sava Kovačević i Duropacka, deset su najboljih privatizacija prema podacima srpske Agencije za privatizaciju. Osim u dva slučaja (Šabačka mlekara i Sava Kovačević) sve su tvrtke kupile strane kompanije. Sva preuzimanja odlikuju se velikim brojem otpuštenih radnika, uz plaćanje otpremnine i osjetnog povećanja prihoda. Prilikom preuzimanja u deset nabrojanih tvrtki bilo je zaposleno ukupno 9864 radnika, a na kraju 2010. njihov broj pao je na 4160. Broj zaposlenih povećan je samo u Frikomu (za 243), tvrtki koju je kupio Agrokor, te u Šabačkoj mljekari (143). Najviše ih je otpušteno u Phillipu Morrisu i Holcimu, u svakoj tvrtki po otprilike 1000 zaposlenih. Prilikom preuzimanja ukupni prihod spomenutih deset kompanija je prema sadašnjem srednjem tečaju iznosio 137 milijuna eura, a na kraju 2010. godine narastao je na 600,9 milijuna eura. U Srbiji je ostalo još oko 600 neprodanih tvrtki, ali kupaca je sve manje. Lani je prodano samo 14 poduzeća za ukupno 6,5 milijuna eura, četiri puta manje nego 2010.