Grčka. Irska. A sada, čini se, i Portugal.Ovi zaduženi članovi eurozone imaju jedno zajedničko obilježje: svi su agresivno posegnuli u domaći bankovni sustav, gdje su se dodatno zadužili nakon što su im zatvorena vrata međunarodnih tržišta obveznicama.

Nakon što je u prvom tjednu siječnja Portugal dosegnuo vrhunac zaduženosti u posljednjih deset godina, 12. siječnja ta zemlja je pokušala izvesti nešto što mnogi vide kao tek još jedan oblik manipuliranja tržištem obveznica. Prodala je 1,25 milijardi eura (1,62 milijarde dolara) dugoročnih obveznica – što je dug kojeg bi trebao otplatiti ionako osakaćeni portugalski bankovni sustav.Premda je prodaja prošla bolje no što se očekivalo, sve skeptičnijem tržištu takav potez samo je potvrda nespremnosti ove države da se suoči sa stvarnim stanjem stvari.Posljedica svega ovoga jest da portugalski bankovni sustav na sebe preuzima sve više dugovanja, čime ga postaje sve teže restrukturirati, što opet ima samo jedno rješenje, a to je više državnih nameta na džepove građana. Upravo takva dinamika odigrava se i u Grčkoj.“Osamdeset posto portugalskih dugova u posjedu je stranaca”, rekao je Jonathan Tepper, analitičar u londonskoj tvrtki za istraživanje tržišta Variant Perception. “No, protok novca sada se financira s domaćeg tržišta.”Strane i domaće banke dijele breme portugalskog domaćeg duga. Dva od tri najveća zajmodavca su portugalske banke Caixa Geral de Depósitos i Banco BPI, koji su zajedno financirali 11 milijardi eura dugovanja.Prema podacima tvrtke Goldman, na drugom mjestu ove neslavne ljestvice, iza Caixa Geral de Depósitos, nalazi se španjolski gigant Santander s 4,9 milijardi eura.Kad je kamatna stopa porasla na preko šest posto, Grčka se morala ukloniti sa svih tržišta te je uskoro bila primorana prihvatiti stranu financijsku pomoć. Portugal inzistira na tome da može samostalno upravljati svojim financijskim potrebama za ovu godinu, koje iznose oko 20 milijardi dolara ili 11 posto bruto domaćeg proizvoda, a u usporedbi sa stanjem u Grčkoj, mogao bi to moći sam izvesti.

No, uz sve veći deficit na tekućim računima i u proračunu, u kombinaciji sa zanemarivom stopom rasta, tržište je jednoglasno u presudi da će Portugal ubrzo morati prihvatiti financijsku pomoć Europe i Međunarodnog monetarnog fonda. Analitičari vjeruju da će se raditi o paketu od 50 do 70 milijardi eura, što je manji iznos od onoga koje su dobile Grčka ili Irska. Međutim, svi se slažu da se ništa od toga neće dogoditi sve dok u Portugalu ne zavlada osjećaj da nema drugog izbora te dok on i formalno ne zatraži pomoć.Portugal žustro pobija da je strana pomoć neminovna. No, tržište smatra da je financijska kapitulacija te zemlje tek pitanje vremena.Neki se pitaju zašto je sve to toliko trajalo. Prije godinu dana, MMF je objavio godišnju procjenu portugalske ekonomije. “Izgledi: tmurni.”Nastavlja se: “Temeljni scenarij predviđa skromnu prilagodbu, slabi rast i nastavak neodržive neravnoteže.”Kao i u Grčkoj te Irskoj, i u Portugalu financiranje postaje sve neizglednije, posebice kako mnogi strani ulagači koji su nekoć kupovali obveznice odlučuju držati se postrani. Preplašili su se europskog približavanja formalizaciji novog mehanizma kojim bi se od banaka i zajmodavaca zahtijevalo da pokriju gubitke na položaju na kojemu se nađu u nekoj budućoj krizi. Sve veći iznos domaćeg portugalskog duga tema je koja se opetovano ponavlja: domaći bankovni sustav apsorbira veće razine upitnih dugovanja, što ne samo inficira njegovu bilancu, već bi moglo i završiti restrukturiranjem.Sjetimo se Grčke. Prema Goldman Sachsu, grčke banke posjeduju najviše visokorizičnih europskih dugovanja. Doista, banka koja je najviše izložena grčkom, irskom i portugalskom državnom dugu je Grčka državna banka, koja je posudila grčkoj vladi gotovo 20 milijardi eura.

Ista banka u vlasništvu je 62 milijarde eura grčkog državnog duga.Takvo nagomilavanje unutar bankovnog sustava jedne države otežava vladi predlaganje restrukturiranja duga, budući da to podrazumijeva patnju mnogih manjih banaka u toj zemlji kao i zaposlenika, a ne samo bezličnih hedge fondova.Grčka vlada usred je teškog programa restrukturiranja koji se usredotočio na rezanje mirovina i plaća zaposlenih u javnom sektoru. Jedina upitna točka proračuna koja se povećava je kamata na dug, koja bi, prema izračunima Europske komisije, do 2014. trebala premašiti vladina primanja od izravnog oporezivanja.Ipak, vladini dužnosnici i bankari nepokolebljivo tvrde da Grčka neće restrukturirati svoj državni dug te da bi takav potez bio apsolutno neprihvatljiv nakon što je od Europe i MMF-a dobila toliko novca.“Velik dio grčkog duga skriven je u bilancama grčkih banaka”, rekao nam je Theodore Pelagidis, ekonomist i suautor oštrog prikaza grčke ekonomske implozije “Razumijeti grčku krizu” (Understanding the Crisis in Greece). “Stoga ne možete jednostavno odlučiti da idete restrukturirati dug. Nije to tako jednostavno.”Što se tiče Portugala, strane banke sve više oklijevaju preuzeti rizičnija dugovanja, pa breme dugova koji padaju na leđa domaćih banaka nastavlja rasti, a tako će i biti sve dok Portugal ne prizna poraz.

Landon Thomas Jr.