Vlade zemalja članica Europske unije mogle bi zabraniti sadnju genetski modificiranih usjeva pravdajući se očuvanjem javnog reda i mira. Određujući vladama koje argumente mogu koristiti za zabranu GMO usjeva, Komisija se nada da će ublažiti snažan otpor nekoliko velikih država EU planirajući na nacionalnu razinu prenijeti sve odluke o dozvoli sadnje GMO-a, a o čemu će se 11. veljače raspravljati u Bruxellesu.

Novi argumenti
Odluče li se na zabranu GMO-a, države bi kao argumente mogle navesti javni moral, primjerice vjersku i filozofsku zabrinutosti zbog upotrebe GMO tehnologije, navodi EK. Naime, kako smo već pisali, EK lanjskog je srpnja predložio promjenu regulative o uzgoju GMO hrane, koja bi članicama EU omogućila samostalno odlučivanje o uzgoju na njihovu teritoriju. Taj je prijedlog potaknuo kritike zagovornika, ali i protivnika GMO-a koji smatraju da bi taj sustav stvorio zakonsku nesigurnost za poljoprivrednike i poljoprivredno poslovnje. Mijenjajući sustav izdavanja dozvola za uzgoj GMO kultura i dopuštanjem samostalnog odlučivanja članicama, EK je zapravo otvorio vrata uzgoju GMO-a, ujedno dajući članicama više slobode pri njegovoj zabrani.

Mogućnost izbora
Novim zakonom trebale su biti omogućene velike komercijalne sadnje GMO-a u zemljama poput Španjolske, Nizozemske i Češke i otvaranje novih tržišta za velike biotehnološke kompanije, dok bi se istodobno zakonski regulirale postojeće zabrane uzgoja u, primjerice, Italiji, Austriji i Mađarskoj. EK bi time imala veće ovlasti u odlučivanju o odobravanju pojedinih vrsta GMO sorti, dok bi zemljama članicama bila ostavljena mogućnost da same odluče žele li ih uzgajati ili ne. Tim prijedlogom u Direktivu o namjernom uvođenju GMO-a iz 2001. implementirao bi se novi članak, koji državama članicama omogućuje zabranu uzgoja, pod uvjetom da razlozi zabrane nisu vezani uz štetno djelovanje GMO-a na zdravlje i okoliš, ili pak uz socijalno ekonomski utjecaj jer su ta pitanja već obuhvaćena drugim člancima postojeće direktive EK. Naime, EK je nakon Monsantova kukuruza lani u ožujku u članicama EU dopustila uzgoj i genetski modificiranoga krumpira koji je stvorio njemački BASF uz uvjet da se koristi samo u industrijske svrhe, a ne za ljudsku prehranu. Kontroverzan potez Unije, koja se za razliku od SAD-a, Kanade i Brazila snažno protivila GMO-u, stručnjaci smatraju popuštanjem takve politike.