Je li Turska ekonomija dosegnula vrhunac? Je li zrela za pad? Tako izgleda. Najznačajniji znak pregrijavanja turskog gospodarstva iščitava se iz poteza agresivnih banaka ove države.

Pronašle su kreativan način financiranja potrošačke groznice kroz odobravanje brzih zajmova putem sms poruka i bankomata. Analitičari smatraju da je eksplozija potrošačkih zajmova itekako doprinijela zabrinjavajućem rastu deficita platne bilance, koji se ove godine procjenjuje na osam posto bruto domaćeg proizvoda.“Opet proizvodimo i trošimo više nego što možemo”, izjavio je Atilla Yesilada, ekonomist iz tvrtke Istanbul Analytics, koji je u Turskoj živio i tijekom prethodna dva razdoblja ekonomskog pada, 1994. i 2001. godine. “Financiramo dug isključivo kroz zaduživanje u inozemstvu, što postaje sve skuplje. U određenom trenutku stvarnost vas sustigne, a onda se srušite.”Više nego bilo koje drugo svjetsko brzo rastuće gospodarstvo, Turska je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća prošla kroz pravi ekonomski vrtlog, a nakon svakog razdoblja maničnog rasta neizbježno je uslijedio bolni krah.No, ovoga puta bit će drugačije, obećava popularna vlada premijera Recepa Tayyipa Erdogana, koja će u lipnju vjerojatno osvojiti i treći mandat, ponajviše zahvaljujući snažnoj ekonomiji.Vlada i poduzetnici tvrde da je Turska tijekom razdoblja rasta, koje je trajalo desetak godina, nadišla sindrom procvata i kraha te da su vlastodršci sada spremni na sigurno prizemljenje. S obzirom da se Vlada u posljednjih desetak godina ozbiljno okomila na zaduživanje putem kreditnih kartica koje je uzelo maha, nenamjenski krediti postali su omiljeni način financiranja domaće potražnje.

Prema istraživanju investicijske banke Standard Unlu iz Istambula, od 2005. do 2008. godine nenamjenski krediti rasli su po prosječnoj godišnjoj stopi od 61 posto, a prošle godine zabilježili su rast od 42 posto.Nije nikakvo iznenađenje da su ti zajmovi ovdje postali tako popularni. Nakon što potrošač od banke dobije sms poruku ili listić s bankomata kojim ga banka obavještava da je pogodan kandidat, sve što treba učiniti jest na brzinu navratiti u podružnicu banke. Banke uvjeravaju da se vrši pomni nadzor nad kreditima. Direktori naglašavaju da je nakon krize 2001. godine, kad je propalo mnoštvo banaka, Vlada nametnula stroga pravila o kapitalu i zajmovima koja su zaštitila banke od najgorih posljedica recesije iz 2009., kad je ekonomija pala za 4,8 posto. Pod Erdoganovom vladavinom, Turska je prošle godine ostvarila BDP u iznosu od 730 milijardi dolara, čime je postala sedamnaesto gospodarstvo na svijetu. Iako životni standard iznosi manje od trećine u usporedbi s Grčkom i Italijom koje su prezadužene i u razdoblju gospodarske stagnacije, turska ekonomija raste po stopi od devet posto godišnje – otprilike koliko i kineska. Turska ima i prihvatljivu stopu inflacije od osam posto i proračunski manjak za kojega se ove godine očekuje da će tek neznatno premašiti dva posto BDP-a.

Kako bi se osigurala, Erdoganova Vlada nije zanemarila mogućnost da je Turska već, s obzirom da je dopustila da joj se potrošački deficit napuše, premašila samonametnuto ekonomsko ograničenje brzine. Središnja banka, imajući u vidu agresivne i izrazito profitabilne banke u zemlji, naglo je povisila razinu beskamatnih depozita koje banka mora imati u središnjoj banci, čime je smanjila količinu novca dostupnu za zajmove građanima.Vodeći turski ekonomski dužnosnik Ali Babacan u travnju je upozorio da Vlada ne želi poduzimati “policijske” mjere ukoliko banke ne reagiraju na nježnije poteze, a ta je izjava snažno odjeknula, osobito s obzirom da je izišla u javnost u razdoblju kad su novinari uhićeni zbog članaka u kojima kritiziraju vlast. Kao što je bilo za očekivati, zaduživanje je poskupjelo jer su banke povisile kamatne stope. Međutim, budući da je pristup kreditima jednostavniji nego ikada, nema gotovo nikakvih naznaka da Turci, laki na novčaniku, posustaju.Zapravo, ovdje je na djelu strast prema potrošnji i ulaganjima svih vrsta, što se očitovalo i u ožujku, kad je premijer Erdogan prisustvovao veličanstvenoj svečanosti povodom otvaranja najveće građevine u Turskoj, Safirne zgrade.

Landon Thomas Jr.