Izraelski vojnik i šef palestinske policije stoje pred oštećenim zidom oblijepljenim slikama Yasera Arafata.

“Došli smo po teroriste koji se ovdje skrivaju”, reče vojnik glasom punim prezira. “Ovo je Palestina”, odvrati šef policije. “Nemate ovlasti na ovom području. Gubite se odavde.” “Rez!”, poviče redatelj, prekidajući tihu napetost koja je vladala na ulici u Kiremithani, siromašnoj četvrti grada Adane na jugu Turske. Četvrt se u posljednja dva mjeseca pretvorila u studio u kojem se snima “Dolina vukova: Palestina”, najnoviji nastavak iznimno popularne turske televizijske i filmske franšize. “Dolina vukova: Palestina” počet će se prikazivati početkom listopada, a radnja se vrti oko turske mornaričke jedinice koja je u svibnju neuspješno pokušala probiti izraelsku pomorsku blokadu Gaze. Osam turskih aktivista i mladić turskoameričkog porijekla poginuli su nakon što su izraelski specijalci opkolili jedan od napadačkih brodova. Ta je epizoda izazvala međunarodni skandal i znatno naštetila odnosu Izraela i Turske, nekoć bliskim saveznicima. “Dolina vukova” počela se prikazivati 2003. godine kao televizijska serija, čiji je glavni lik turski tajni agent Polat Alemdar, a glumi ga Necati Sasmaz. Svaki se tjedan Polat hvata ukoštac s novom krizom, koje su sve do jedne imale veze s tekućim događajima. Godine 2006. uslijedio je akcijski film “Dolina vukova: Irak”, nadahnut gnjevom koji mnogi Turci osjećaju prema Sjedinjenim Američkim Državama zbog invazije na Irak. Film, u kojem glumi i Gary Busey, pogledalo je više od četiri milijuna gledatelja u Turskoj, što je dosad nepokoreni rekord. U sljedeće tri godine snimljena su još dva filma iz iste serije. Producentska tvrtka Pana Film već se odlučila za palestinski teritorij kao temu ovogodišnjeg filma i spremala se za početak snimanja kad je napad mornaričke jedinice otvorio prostor za još jedan filmski hit.

U ovom nastavku Polata šalju u Gazu i na Zapadnu obalu kako bi pronašao izraelskog zapovjednika koji je naredio napad na brod turske jedinice. Zadatak mu je osvetiti smrt devetorice Turaka i patnju čitavoga palestinskog naroda. Ovaj put broj prodanih kinoulaznica nije glavni cilj, kako tvrdi jedan od trojice scenarista Bahadir Ozdener. “Želimo apelirati na savjest gledatelja”, kaže Ozdener. “Želimo da nevini i izmučeni Palestinci koji žive u nehumanim uvjetima najvećeg zatvora na svijetu postanu slobodni.” Filmski kritičar lista “Haber” Turk Mehmet Acar kaže da je “Dolina vukova” privukla vrlo mali broj gledatelja sa Zapada jer joj upadljivo nedostaju temeljne odlike poput kvalitetne kinematografije. Međutim, moćna i sućutna priča o Gazi mogla bi privući gledateljsku publiku na području Azije i Bliskog istoka zato što se tamošnji ljudi dive snažnom stavu Turske u obrani muslimanskih zemalja, dok vlada ustraje u želji da postane članica Europske unije. U prvoj sceni filma, u kojoj je prikazano ubijanje Turaka na brodu “Mavi Marmara”, i te kako je iskorištena popularnost Turske u regiji, kaže Acar. “Film je postao žrtva politike”, dodaje. “Nastoje privući gledatelje ovom muževnom pričom prepunom akcije u kojoj zadiru u najosjetljivije pitanje koje vlada turskom i regionalnom politikom.” Redatelj Zubeyr Sasmaz kaže da je prava priča u filmu ona o Simone, Amerikanki židovskih korijena koja je turistički vodič i koja tijekom filma spoznaje “istinu” o Palestini. “Ona simbolizira američku individualnost i otkriva humanost s obzirom na to da je prisiljena živjeti među Arapima”, govori Sasmaz dok pijucka čaj i puši u stanci od snimanja. “Jedino se njezin lik razvija nakon spoznaja o tragediji naroda u Gazi.”

Sebnem Arsu