Svjetski izdaci za uvoz hrane ove će godine biti otprilike petinu niži jer se poljoprivredni proizvodi prodaju po daleko nižim cijenama od rekordnih prošlogodišnjih, stoji u izvještaju koji je prošlog tjedna objavila UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

U svojem prvom ovogodišnjem predviđanju o izdacima za uvoz hrane FAO je izjavio da će cijena uvoza poljoprivredne robe pasti na 790 milijardi dolara, što je 22 posto manje od prošlogodišnjih rekordnih 1015 milijardi dolara. No FAO je upozorio da bi “pogoršavanje ekonomskog okružja u kojem se pad cijena odvija moglo neutralizirati velik dio koristi”. “Smanjivanje kupovne moći kroz kombinaciju padajućih prihoda i stvarnih valutnih tečajeva (…) utječe na dostupnost hrane, bez obzira koliko je ona postala jeftina na međunarodnom tržištu”, zabilježio je FAO u svojem polugodišnjem izvještaju. U izvještaju je FAO dodao da su u mnogim zemljama u razvoju cijene hrane ostale visoke, a pristup siromašnih osoba hrani i dalje je bio u opasnosti zbog gubljenja radnih mjesta, prihoda i ostalih posljedica globalne ekonomske krize. Ovogodišnji izdaci za uvoz hrane bit će treći najveći zabilježeni, otprilike jednaki onima iz 2007. godine i daleko iznad razine od 350 do 450 milijardi dolara godišnje koje su postojale prije krize proizvodnje hrane. Predviđanje pada svjetskih izdataka za uvoz hrane dolazi u trenutku kada su cijene prehrambenih proizvoda poput soje, kukuruza i žita prošloga tjedna skočile na najveću razinu u osam mjeseci i porasle za 50 posto u odnosu na najniže cijene ostvarene u prosincu. No FAO je objavio da “unatoč snažnom porastu u posljednjim tjednima međunarodne cijene većine poljoprivrednih proizvoda su u 2009. pale s razina iz 2008.”. FAO je još dodao da se proizvodnja hrane ove godine čini manje ranjivim, osim ako se ne dogode neki veliki problemi s usjevima. Tijekom krize proizvodnja hrane 2007./2008. cijene poljoprivrednih proizvoda poput žita, riže, soje i kukuruza dosegle su rekordne visine, što je pokrenulo prosvjede zbog hrane u najmanje 25 zemalja, od Meksika preko Bangladeša do Senegala i Egipta. Kriza je usto bila i glavni faktor u pozadini kolapsa haićanske vlade, jer su se stanovnici pobunili protiv rekordnih cijena riže. Analitičari iz privatnog sektora manje su optimistični i pozivaju se na pad zaliha soje, koja je ključna roba za prehranu stoke, i pad u očekivanoj ljetini kukuruza. Sa zalihama koje su prema povijesnim standardima niske bilo koje vremenske nepogode mogle bi uzrokovati porast cijena. Sklop zabrinutosti oko proizvodnje hrane već je uzrokovao rast cijena. Sojom i kukuruzom se već trguje po cijenama iz siječnja 2008. – oko 12 i 4,5 dolara za bušel, no ipak manje od prošlogodišnjeg rekorda od 16,5 i 7,5 dolara.