Srbijanska vlada godišnje iz proračuna izdvaja milijardu eura za izdržavanje poduzeća u restrukturiranju. Baš toliki iznos treba uštedjeti u godini dana, preporučuje tamošnji Fiskalni savjet, kako bi se izbjegla opasnost od bankrota. Savjet budućoj vladi predlaže da uštedu ostvari zamrzavanjem plaća u javnom sektoru i mirovina te povećanjem prihoda rastom PDV-a sa 18 na 22 posto.

Zamrzavanje plaća pogodilo bi dva milijuna ljudi, dok je u tvrtkama u procesu prilagodbe tržištu zaposleno ukupno 97.000 radnika. A najveći dio sredstava koji se izdvajaju iz državnog proračuna namijenjen je upravo za njihove plaće. Dok se nalaze u fazi restrukturiranja, poduzeća su zaštićena kao “bijeli medvjedi” jer se u njima ne može uvesti stečaj niti mogu biti likvidirana. Rekorder je kemijska industrija Zorka iz Šapca u kojoj je postupak započet još 2002. godine i još nije okončan. Takva vladina odluka objašnjava se tvrdnjom da pojedine kompanije imaju posebno ekonomsko značenje za zemlju, poput Elektroprivrede, Željeznica Srbije i Srbijagasa. No u tu su kategoriju svrstane i mnoge tvrtke koje, ocjenjuju stručnjaci, ni po čemu ne zaslužuju takav status – Jat Airways, Ikarbus, Jagodinska pivovara, desetak poljoprivrednih kombinata, Magnohrom, IMT, IMR i mnoga druga. Ovakav način prilagodbe poduzeća posljednje je utočište za preostali društveni kapital i prilika za njegovo razvlačenje, ocjenjuju upućeni. Ulaskom u proces tvrtke su oslobođene svih obveza prema državi i vjerovnicima iako su neki zbog nemogućnosti naplate otišli u stečaj. Bruxelles upozorava da vlada izdvaja prevelika sredstva za održavanje više stotina kompanija u životu na teret poreznih obveznika te da mora ubrzati donošenje odluke o njihovoj privatizaciji ili likvidaciji.Prema podacima srpske Agencije za privatizaciju preostalo je još petstotinjak kompanija koje u dosadašnjem postupku privatizacije nisu našle kupca. Završetak tog procesa odgađan je više puta, a od prvobitnog termina prošlo je više od tri godine. Vladislav Cvetković, direktor Agencije za privatizaciju, smatra da većina neprodanih kompanija nikad neće naći kupca te da prihoda od njihove prodaje zapravo neće biti. Agencija ne raspolaže pouzdanim podatkom o ukupnim dugovanjima zaštićenih poduzeća. Tvrdi se da ti dugovi nadmašuju deset milijardi eura. Među neprodanim tvrtkama nalaze se i one koje su svojedobno osnovale tvrtke iz bivših republika SFRJ.

Naplata

Novac otišao u potrošnju
Od dosad obavljene prodaje kompanija naplaćeno je pet milijardi eura, ali je taj novac otišao u potrošnju umjesto u proizvodne kapacitete i infrastrukturne objekte. Njihova gradnja financira se inozemnim zajmovima zbog kojih je javni dug, 15,5 milijardi eura, prešao dopuštenu granicu zaduživanja od 45 posto godišnjega BDP-a.