EN DE

Tekstilci protiv subvencija strancima

Autor: Rato Petković,VLM
29. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U pet mjeseci ove godine srpska tekstilna industrija imala je izvoz ukupne vrijednosti od 247 mil. dolara

Udruga srpske tekstilne industrije nezadovoljna je vladinom politikom koja subvencijama pomaže dolazak inozemnih tvrtki iz tog sektora, dok je lokalne tvrtke prepustila same sebi. Zbog takva pristupa vlade srpska tekstilna industrija je gotovo sasvim nestala, no unatoč tome posljednjih se godina podigla iz pepela. To je pokazala i izvozom u prvih pet ovogodišnjih mjeseci, vrijednim 247 milijuna dolara, što je rast od 27,4 posto u usporedbi s lanjskim razdobljem.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Neiskorišteni potencijali
Od toga su srpski tekstilci pokrili 68,2 posto. Vesna Vasiljević iz udruge industrije odjeće i obuće pri Privrednoj komori kaže da su srpski tekstilni proizvodi najtraženiji u Italiji i Njemačkoj, a raste interes za njima i u skandinavskim zemljama. Mogućnosti srpske tekstilne industrije mnogo su veće od postojećih rezultata, no da bi došle do izražaja, potrebna je stimulativnija investicijska politika. Tekstilci tvrde da vlada odobrava daleko veća poticajna sredstva stranim tvrtkama, financirajući ih iznosima od dvije do 10.000 eura po novozaposlenom radniku. Vladi se zamjera i što nastoji dovesti strance u Srbiju, reklamirajući jeftinu radnu snagu.

Udruga srpske tekstilne industrije nezadovoljna je vladinom politikom koja subvencijama pomaže dolazak inozemnih tvrtki iz tog sektora, dok je lokalne tvrtke prepustila same sebi. Zbog takva pristupa vlade srpska tekstilna industrija je gotovo sasvim nestala, no unatoč tome posljednjih se godina podigla iz pepela. To je pokazala i izvozom u prvih pet ovogodišnjih mjeseci, vrijednim 247 milijuna dolara, što je rast od 27,4 posto u usporedbi s lanjskim razdobljem.

Neiskorišteni potencijali
Od toga su srpski tekstilci pokrili 68,2 posto. Vesna Vasiljević iz udruge industrije odjeće i obuće pri Privrednoj komori kaže da su srpski tekstilni proizvodi najtraženiji u Italiji i Njemačkoj, a raste interes za njima i u skandinavskim zemljama. Mogućnosti srpske tekstilne industrije mnogo su veće od postojećih rezultata, no da bi došle do izražaja, potrebna je stimulativnija investicijska politika. Tekstilci tvrde da vlada odobrava daleko veća poticajna sredstva stranim tvrtkama, financirajući ih iznosima od dvije do 10.000 eura po novozaposlenom radniku. Vladi se zamjera i što nastoji dovesti strance u Srbiju, reklamirajući jeftinu radnu snagu.

Vlada više voli Kineze
Nezadovoljstvo je kulminiralo pa je ministar ekonomije Nebojša Ćirić morao jučer organizirati susret s tekstilcima kako bi ublažio njihov revolt. Osim zahtjeva za smanjenjem poreza i doprinosa kako bi se unaprijedilo ozračje u kojem posluju, Ćirić je tekstilcima morao objasniti opravdanost poticaja za strane kompanije, poput talijanskoga Benetona. Osim subvencioniranja stranih tvrtki tekstilce smeta i provođenje porezne politike. Tvrde da se godišnje u sivoj zoni ostvari promet veći od dvije milijarde eura. Samo se vrijednost uvoza kineskih tekstilnih proizvoda procjenjuje na milijardu eura. Poreznim vlastima se zamjera što gotovo uopće ne oporezuju uvoz iz Kine, čime se ruše cijene srpskih proizvođača koji trpe štetu od više milijuna eura. Milan Knežević, vlasnik privatnoga tekstilnog poduzeća Modus i predsjednik Asocijacije malih i srednjih tvrtki, smatra da država ne bi imala potrebe povećavati deficit u proračunu kada bi se učinkovito naplaćivali porezi i doprinosi. Povećanje deficita, od planiranih 4,1 posto BDP-a, negativno će se, ocjenjuje, odraziti u 2012. kada će manjak u državnoj blagajni morati biti smanjen na 3,1 posto BDP-a, a tada se očekuje najveći val dužničke krize.

Povratak svili

Nova radna mjesta
U stručnim krugovima je procijenjeno kako bi obnavljanje svilarstva omogućilo zapošljavanje više od 10.000 ljudi u toj djelatnosti. Svilarstvo u Srbiji ima dugu tradiciju, što je vidljivo i iz naziva grada Svilajnca. Ipak, polovicom prošloga stoljeća moralo se uzmaknuti pred naletom nove tehnologije i robe proizvedene od sintetskih vlakana.

Izvozni potencijal
Iako je za obnovu svilarstva potrebno vremena jer prvo treba osigurati prehranu (dudov list) za bube koje proizvode svilu, procjenjuje se da bi od njezine proizvodnje Srbija mogla ostvariti značajan izvoz. Svilena buba “kraljica tkanina”, dudov svilac, svojevremeno se uzgajao diljem Srbije, a mnoga kućanstva ostvarivala su dobre prihode. Povratak svili ima opravdanje i u zdravstvenom pogledu jer se pokazalo kako je odjeća od sintetičkih vlakana štetna za zdravlje, a usto povećava potrošnju nafte koje ima sve manje.

Autor: Rato Petković,VLM
29. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close