EN DE

Talijani grade brze pruge u Srbiji

Autor: Rato Petković,VLM
04. srpanj 2012. u 17:45
Podijeli članak —

U konkurenciji 15 ponuđača iz deset europskih zemalja talijanski konzorcij JV Italiana Costruzioni pobijedio je na natječaju za gradnju željezničkog pravca u duljini od 10,5 km.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Riječ je o osposobljavanju srpskih pruga za brzine od 160 km na sat na koridoru X koji središnju Europu spaja s Bliskim istokom. Talijanski konzorcij spreman je dvokolosiječnu dionicu izgraditi za 16,2 milijuna eura u roku od 415 dana. Željeznička mreža na tom je pravcu u lošem stanju pa se vlakovi kreću posječnom brzinom oko 60 km na sat. To je i glavni razlog zašto još nije proradila zajednička tvrtka Cargo 10, koju su osnovale željeznice Slovenije, Hrvatske i Srbije. Srbiji za modernizaciju koridora treba pet milijardi eura. Država taj novac nema pa je prisiljena posuđivati sredstva kod inozemnih banaka, prije svega od ERBD i EIB. Željeznice Srbije su pred realizacijom ruskoga kredita od 800 milijuna dolara. Pregovori su trajali više od dvije godine, jer je ruska strana inzistirala da u gradnji pruge sudjeluju njezine tvrtke. Na kraju je Beograd morao popustiti.

U konkurenciji 15 ponuđača iz deset europskih zemalja talijanski konzorcij JV Italiana Costruzioni pobijedio je na natječaju za gradnju željezničkog pravca u duljini od 10,5 km.

Riječ je o osposobljavanju srpskih pruga za brzine od 160 km na sat na koridoru X koji središnju Europu spaja s Bliskim istokom. Talijanski konzorcij spreman je dvokolosiječnu dionicu izgraditi za 16,2 milijuna eura u roku od 415 dana. Željeznička mreža na tom je pravcu u lošem stanju pa se vlakovi kreću posječnom brzinom oko 60 km na sat. To je i glavni razlog zašto još nije proradila zajednička tvrtka Cargo 10, koju su osnovale željeznice Slovenije, Hrvatske i Srbije. Srbiji za modernizaciju koridora treba pet milijardi eura. Država taj novac nema pa je prisiljena posuđivati sredstva kod inozemnih banaka, prije svega od ERBD i EIB. Željeznice Srbije su pred realizacijom ruskoga kredita od 800 milijuna dolara. Pregovori su trajali više od dvije godine, jer je ruska strana inzistirala da u gradnji pruge sudjeluju njezine tvrtke. Na kraju je Beograd morao popustiti.

Autor: Rato Petković,VLM
04. srpanj 2012. u 17:45
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close