Dok srpski sudovi posljednjih dana učestalije izriču sankcije o oduzimanju stanova građanima koji zbog neimaštine ne plaćaju redovito komunalne usluge, najveći tajkuni pošteđeni su bio kakve odgovornosti iako, kako tvrdi tjednik NIN, duguju državi nevjerojatnih 5,1 milijardu eura neplaćenih poreza. Kao vodeći u dugovanjima prema državi i Poreznoj upravi navode se imena Miroslava Miškovića, Milana Beka i Zorana Drakulića.

Borba s vjetrenjačama
Nijedno od tih imena ne nalazi se u često spominjanoj policijskoj “bijeloj knjizi” o organiziranom kriminalu. U policiji tvrde da ne spada u njihovoj nadležnosti ispitivanje bogatsva tajkuna, ali su spremni, ako to zatraži Porezna uprava, obaviti svoj dio posla. Porezna uprava je, kao i druge nadležne državne institucije, nijema. Iznimka je Savjet za borbu protiv korupcije i njegova predsjednica Verica Barać, koji raspolaže s dokazima o sprezi državnih vlasti i tajkuna u koruptivnim poslovima. Savjet se, bez potpore vlade, tužiteljstva i sudova, u širokoj javnosti doživljava kao usamljeni borac protiv vjetrenjača. Sva njegova pisma koja su proteklih mjeseci upućena na adrese predsjednika države i vlade ostala su bez odgovora. Zbog toga se Savjet odlučio na podnošenje kaznenih prijava za nezakonitosti u procesima privatizacije u kojima su tajkuni stekli najveću imovinu i legalizirali kapital stečen zahvaljujući privilegijama za vrijeme Milošvećiva režima.Zato Savjet obraćanjem javnosti, preko medija, nastoji stvoriti ozračje radi povećanja pritiska na državne institucije. Prva reagiranja su već uslijedila, a u javnosti je rasprostranjena krilatica prema kojoj bogatstvo srpskih tajkuna treba tražiti u siromaštvu građana.Do sličnih saznanja došla je skupina novinara TV kuće B 92, koja je uspjela iskopati podatke prema kojima su kadrovi kompanije Delta, u vlasništvu Mirolsava Miškovića, bili instalirani u državnim financijskim institucijama, poput državnog trezora, Ministarstva financija, Agencije za privatizaciju, a Miroslav Labus, potpredsjednik u Koštuničinoj vladi, nakon što je dao ostavku na taj položaj postao je Miškovićev savjetnik.

Kako do milijarde eura
Na sličan način je Beko na vodećim pozicijama u Luci Beograd zaposlio više visokopozicioniranih kadrova iz Agencije za privatizaciju za koje se dvoji da su njemu i Miškoviću omogućili kupnju luke za 45 milijuna eura, dok se vrijednost zemljišta na kojemu se ona nalazi procjenjuje na dvije milijarde eura.Na prijedlog sadašnje vlade parlament je donio Zakon o konverziji zemljišta, koji omogućava vlasnicima tvrtki da po tržišnim cijenama otkupe zemljište na kojima se nalaze njihova poduzeća. Beko je izjavio kako nije spreman platiti lučko zemljište koje kani koristiti za gradnju poslovno-stambenoga kompleksa i tako uloženih 45 milijuna eura pretvoriti u imovinu vrijednu više od milijardu eura.

Slučaj Novosti

Sprega kriminala i vlasti
Verica Barać kaže da ju je zatekla količina nezakonitosti u privatizaciji novinske kuće Novosti. Smatra da je riječ je o organiziranom kriminalu utemeljenom na sprezi izvršne vlasti s financijskim centrima moći u kojima su glavnu riječ vodili tajkuni.