Visoku stopu nezaposlenosti, koja trenutno muči Sjedinjene Američke Države i zapadnu Europu, teško je smanjiti, no lako je vidjeti kako je do toga došlo. Mnoga su se radna mjesta premjestila u Kinu i druge azijske zemlje s jeftinom radnom snagom.

No broj radnih mjesta počeo je opadati prije nego što je Foxconn na tvorničkim trakama u Shenzhenu počeo sklapati iPhone, a korejske tvornice počele proizvoditi televizore s ravnim ekranima. Stvar je, zapravo, u tome što su mnoge poslove koje su nekoć obavljali razni agenti, tajnici i blagajnici preuzeli ljudi koji već rade nešto drugo. Takozvani “rad iz sjene” pojam je koji je 1981. godine osmislio austrijski filozof Ivan Illich, a obuhvaća sav neplaćeni rad koji se odvija u platežno usmjerenom društvu. Tehnologija koja nam omogućuje da putem interneta plaćamo račune kreditnih kartica ili sami očitavamo cijenu namirnica u trgovini pretvara nas u zaposlenike te tako dokida radna mjesta i potiče rast stope nezaposlenosti. “U zračnim lukama postoje samouslužni kiosci putem kojih se putnici prijavljuju za let te tako obavljaju posao putničkog agenta”, piše Craig Lambert za Times. “Putnički su agenti nekoć pretraživali i uspoređivali pristojbe, cijene leta i boravka u hotelu, a danas to sve rade putnici iz sjene.” Tempo tehnologije se ubrzava, smatraju Erik Brynjolfsson i Andrew McAfee, znanstvenici Centra za digitalno poslovanje pri Institutu za tehnologiju u Massachusettsu i autori knjige “The Race Against the Machine” (Utrka sa strojem). “Zbog bržih i jeftinijih računala te pametnijeg softvera strojevi obavljaju zadatke koji su se nekoć smatrali izričito ljudskima, na primjer razumijevanje govora, prijevod s jednog jezika na drugi te prepoznavanje uzoraka. Automatizacija se kreće iz tvornica prema poslovima u pozivnim centrima, marketingu i prodaji, a sve su to dijelovi uslužnog sektora, u kojem obično ima najviše radnih mjesta.”

No vladari interneta neće se razgoropaditi. Ovih se dana, kako piše Times, najviše traže kandidati za radna mjesta “voditelja optimizacije oglašivačkog sadržaja” i “upravitelja platformom za oglašavanje”. Pravi kandidat za ta radna mjesta mora vladati opsežnim kvantitativnim, matematičkim i tehničkim vještinama za analiziranje podataka u svrhu ciljanog oglašavanja. “Jako puno toga treba znati”, kaže Joe Zawadzki, izvršni direktor MediaMatha, tvrtke iz New Yorka koja se bavi oglašivačkom tehnologijom, “a jako je malo onih koji vladaju potrebnim znanjem.” Za Times je ispričao kako im za više radnih mjesta treba dva do tri mjeseca, a velika je potražnja za onima koji znaju programirati, pisati digitalne oglase, razvijati internetske stranice te analizirati statističke podatke, pa takvima godišnja plaća iznosi i do 100.000 dolara. No čak i zaposleni u sektoru tehnologije rade u sjeni – pišu elektroničku poštu, rezerviraju letove, kopiraju i kuhaju kavu. Sav taj dodatni posao zamara radnike. Prema istraživanju iz 2007. godine, čak 38 posto Amerikanaca izjavilo je kako se osjeća iscrpljeno. “Svi smo podjednako radili razne banalne poslove i takve su se male usluge nekoć smatrale osnovnom pristojnošću”, kaže Lambert. “Ta su vremena davno prošla. Danas vladaju roboti i na naša pleća svaljuju tisuće rutinskih zadataka.

Tom Brady

Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com