Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Sve manje rada na određeno vrijeme

Autor: Poslovni.hr
12. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

The Wall Street Journal piše kako masovni otkazi ugovora radnicima koji nisu zaposleni za stalno predstavljaju težak test za liberalizaciju tržišta rada u Europi

Anton Filip i njegova obitelj su prije dvije godine napustili Rumunjsku i doselili se u talijanski planinski gradić Agordo u kojemu su bili zaposleni kao privremeni radnici koji su izrađivali dizajnerske sunčane naočale za Luxotticu. Prodaja luksuzne robe je bila u porastu i Luxottica je povećavala proizvodnju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sada je razdoblje prosperiteta gotovo, a Filip i njegov dvadesetjednogodišnji sin su bez posla, kao i stotine drugih radnika koje je Luxottica zaposlila sa ugovorima na kratki rok. “Bilo nam je bolje u Rumunjskoj,” kaže Filip, koji je tamo napustio stalan posao kao građevinski radnik za bolje plaćeni privremeni posao u Italiji. Obitelj Filip se nalazi među tisućama zahvaćenih valom otpuštanja radnika sa kratkoročnim ugovorima koji se širi Europom. Usred ekonomske krize, kompanije diljem svijeta režu radna mjesta. No u kontinentalnoj Europi većina zaposlenih radi sa dugoročnim ugovorima o radu. Njihovo otpuštanje je skupo i komplicirano te su poslodavci prisiljeni izboriti se kroz more zakona koji štite radna mjesta i isplatiti znatne otpremnine. Posljednjih godina mnoge su zapadnoeuropske zemlje, suočene s visokom nezaposlenošću i konkurencijom od država s niskim troškovima rada, promijenile zakone kako bi dozvolile više radnika s kratkoročnim ugovorima o radu. Promjene su dovele do milijuna novih radnih mjesta. No sada smanjenja radne snage najteže pogađaju te radnike – od kojih su mnogi imigranti i mladi ljudi – te predstavljaju prvi veliki test za eksperiment liberalizacije tržišta rada u kontinentalnoj Europi. U četvrtom tromjesečju 2008. broj privremenih radnika u Španjolskoj pao je za 12,7 posto u odnosu na godinu ranije, dok je istovremeno broj stalnih radnika porastao 0,8 posto. U Francuskoj je zaposlenost u trećem tromjesečju pala za 0,7 posto u usporedbi s godinom ranije, ali broj radnika zaposlenih preko agencija za privremenu ispomoć pao je za 21,2 posto. Iako revizije zakona o radu nisu provele sve promjene koje bi mnogi poslodavci htjeli vidjeti, privremeni radnici su pružali korisni sigurnosni ventil za nošenjem s promjenama u potražnji. “U dobrim vremenima” bile su “pravi instrument fleksibilnosti,” tvrdi Dirk Haushalter, glasnogovornik njemačkog proizvođača dijelova za automobile Robert Bosch GmbH-a. Kada ekonomski oporavak jednom započne očekuje se da će broj kratkoročnih poslova porasti brže od stalnih. Ipak, neki su ekonomisti zabrinuti da bi bijes zbog trenutačnih gubitaka kratkoročnih poslova mogao prisiliti vlade da djelomično promjene zakon o radu. “Kada se rast činio neograničenim svi su bili više ili manje uvjereni da je liberalizacija pravi put. Sada bi mogli vidjeti pritiske da krenemo unazad,” kaže Gilles Moec, ekonomist pri londonskom Bank of America Merrill Lynchu.

Anton Filip i njegova obitelj su prije dvije godine napustili Rumunjsku i doselili se u talijanski planinski gradić Agordo u kojemu su bili zaposleni kao privremeni radnici koji su izrađivali dizajnerske sunčane naočale za Luxotticu. Prodaja luksuzne robe je bila u porastu i Luxottica je povećavala proizvodnju.

Sada je razdoblje prosperiteta gotovo, a Filip i njegov dvadesetjednogodišnji sin su bez posla, kao i stotine drugih radnika koje je Luxottica zaposlila sa ugovorima na kratki rok. “Bilo nam je bolje u Rumunjskoj,” kaže Filip, koji je tamo napustio stalan posao kao građevinski radnik za bolje plaćeni privremeni posao u Italiji. Obitelj Filip se nalazi među tisućama zahvaćenih valom otpuštanja radnika sa kratkoročnim ugovorima koji se širi Europom. Usred ekonomske krize, kompanije diljem svijeta režu radna mjesta. No u kontinentalnoj Europi većina zaposlenih radi sa dugoročnim ugovorima o radu. Njihovo otpuštanje je skupo i komplicirano te su poslodavci prisiljeni izboriti se kroz more zakona koji štite radna mjesta i isplatiti znatne otpremnine. Posljednjih godina mnoge su zapadnoeuropske zemlje, suočene s visokom nezaposlenošću i konkurencijom od država s niskim troškovima rada, promijenile zakone kako bi dozvolile više radnika s kratkoročnim ugovorima o radu. Promjene su dovele do milijuna novih radnih mjesta. No sada smanjenja radne snage najteže pogađaju te radnike – od kojih su mnogi imigranti i mladi ljudi – te predstavljaju prvi veliki test za eksperiment liberalizacije tržišta rada u kontinentalnoj Europi. U četvrtom tromjesečju 2008. broj privremenih radnika u Španjolskoj pao je za 12,7 posto u odnosu na godinu ranije, dok je istovremeno broj stalnih radnika porastao 0,8 posto. U Francuskoj je zaposlenost u trećem tromjesečju pala za 0,7 posto u usporedbi s godinom ranije, ali broj radnika zaposlenih preko agencija za privremenu ispomoć pao je za 21,2 posto. Iako revizije zakona o radu nisu provele sve promjene koje bi mnogi poslodavci htjeli vidjeti, privremeni radnici su pružali korisni sigurnosni ventil za nošenjem s promjenama u potražnji. “U dobrim vremenima” bile su “pravi instrument fleksibilnosti,” tvrdi Dirk Haushalter, glasnogovornik njemačkog proizvođača dijelova za automobile Robert Bosch GmbH-a. Kada ekonomski oporavak jednom započne očekuje se da će broj kratkoročnih poslova porasti brže od stalnih. Ipak, neki su ekonomisti zabrinuti da bi bijes zbog trenutačnih gubitaka kratkoročnih poslova mogao prisiliti vlade da djelomično promjene zakon o radu. “Kada se rast činio neograničenim svi su bili više ili manje uvjereni da je liberalizacija pravi put. Sada bi mogli vidjeti pritiske da krenemo unazad,” kaže Gilles Moec, ekonomist pri londonskom Bank of America Merrill Lynchu.

Autor: Poslovni.hr
12. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close