EN DE

Sukob generacija zbog jena

Autor: The New York Times
05. kolovoz 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Umirovljenicima odgovara pad cijena koji šteti industriji

Kako Japan polako gubi dominaciju u sve većem broju industrijskih grana, koje su tu državu nekoć uzdignule do gospodarskih visina, krivnja se širi na sve strane. Zbog nuklearne katastrofe porasli su troškovi energije. Poduzetništvo opada. Kriva je i relativno jeftina radna snaga u Kini.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, sve više poslovnih ljudi upućuje na neposrednu prijetnju, koja je barem jednim dijelom u rukama vlade, a to je strahovito visoka vrijednost jena zbog kojeg je izvoz japanske robe, od televizora do memorijskih čipova, nemoguće skup. Vlada gotovo ni na koji način nije pokušala obuzdati rast vrijednosti jena unatoč činjenici da visoka vrijednost valute šteti nekoć važnom domaćem izvozu. Prema riječima političara i analitičara, važan je razlog tomu vrlo jednostavan – visoka vrijednost jena koristi sve starijem japanskom stanovništvu iako šteti drugim dijelovima zemlje. Kako se ubrzao priljev jeftinije uvozne robe u Japan, snažni je jen doveo do snažnijeg pada cijena roba i usluga, to jest deflacije, zahvaljujući kojoj umirovljenici mogu razvući mirovine i ušteđevine. Neaktivnost u pogledu jena, kako tvrdi sve veći broj ekonomista i političara, odraz je nove političke stvarnosti jer ionako neodlučno državno vodstvo ne želi uznemiravati umirovljenike poslijeratne generacije, koji čine gotovo trećinu stanovništva i izlaze na izbore u velikom postotku. “Država podnosi jaki jen i deflaciju zbog sukoba generacija”, smatra Yutaka Harada, profesor političkih znanosti i ekonomije na Sveučilištu Waseda u Tokiju. “Zasad umirovljenici pobjeđuju.” Ekonomisti upozoravaju da je problem u tome što njihova pobjeda financijski opterećuje budućnost jer prazni gospodarstvo time što tvrtke tjera u inozemstvo, a pogoršava i deflaciju koja je već otežala gotovo dvadesetogodišnji pad japanskog gospodarstva. Možda ugrozi i one industrijske grane koje su stvorile onako golem i pozitivan trgovinski saldo koji i dalje održava ugodan standard života u Japanu. Čak i neki umirovljenici vide pred kakvom je Japan dugoročnom dilemom. Shigeru Ono, umirovljenik koji piše blog o dobrobiti deflacije, vidi prednosti jakog jena, naprimjer niže cijene odjeće proizvedene u Vijetnamu i kineskog LCD televizora koji je kupio umjesto staroga proizvedenoga u Japanu.

Kako Japan polako gubi dominaciju u sve većem broju industrijskih grana, koje su tu državu nekoć uzdignule do gospodarskih visina, krivnja se širi na sve strane. Zbog nuklearne katastrofe porasli su troškovi energije. Poduzetništvo opada. Kriva je i relativno jeftina radna snaga u Kini.

Međutim, sve više poslovnih ljudi upućuje na neposrednu prijetnju, koja je barem jednim dijelom u rukama vlade, a to je strahovito visoka vrijednost jena zbog kojeg je izvoz japanske robe, od televizora do memorijskih čipova, nemoguće skup. Vlada gotovo ni na koji način nije pokušala obuzdati rast vrijednosti jena unatoč činjenici da visoka vrijednost valute šteti nekoć važnom domaćem izvozu. Prema riječima političara i analitičara, važan je razlog tomu vrlo jednostavan – visoka vrijednost jena koristi sve starijem japanskom stanovništvu iako šteti drugim dijelovima zemlje. Kako se ubrzao priljev jeftinije uvozne robe u Japan, snažni je jen doveo do snažnijeg pada cijena roba i usluga, to jest deflacije, zahvaljujući kojoj umirovljenici mogu razvući mirovine i ušteđevine. Neaktivnost u pogledu jena, kako tvrdi sve veći broj ekonomista i političara, odraz je nove političke stvarnosti jer ionako neodlučno državno vodstvo ne želi uznemiravati umirovljenike poslijeratne generacije, koji čine gotovo trećinu stanovništva i izlaze na izbore u velikom postotku. “Država podnosi jaki jen i deflaciju zbog sukoba generacija”, smatra Yutaka Harada, profesor političkih znanosti i ekonomije na Sveučilištu Waseda u Tokiju. “Zasad umirovljenici pobjeđuju.” Ekonomisti upozoravaju da je problem u tome što njihova pobjeda financijski opterećuje budućnost jer prazni gospodarstvo time što tvrtke tjera u inozemstvo, a pogoršava i deflaciju koja je već otežala gotovo dvadesetogodišnji pad japanskog gospodarstva. Možda ugrozi i one industrijske grane koje su stvorile onako golem i pozitivan trgovinski saldo koji i dalje održava ugodan standard života u Japanu. Čak i neki umirovljenici vide pred kakvom je Japan dugoročnom dilemom. Shigeru Ono, umirovljenik koji piše blog o dobrobiti deflacije, vidi prednosti jakog jena, naprimjer niže cijene odjeće proizvedene u Vijetnamu i kineskog LCD televizora koji je kupio umjesto staroga proizvedenoga u Japanu.

No Ono vidi i opasnost. “Jak jen i deflacija za našu su poslijeratnu generaciju bili prava blagodat”, kaže Ono (62), koji živi od ušteđevine i mirovine od 130.000 jena ili 1650 dolara. “No znam da za generaciju mojega sina to ne može biti dobro.” Nitko ne kaže da će se jen lako obuzdati. Prema sadašnjem makroekonomskom stanju, toj valuti sve ide u korist. Međutim, teško se pokrenuti i oteti gospodarskoj paralizi jer starija populacija ima sve veći politički utjecaj. Iskrivljeni mirovinski sustav te prihvaćanje deflacije neravnomjerno su opteretili radno sposobne Japance jer poslodavci smanjuju plaće ili poslovanje sele u inozemstvo. Zbog pada cijena opada zarada pa se mladi potencijalni poduzetnici ne usude pokretati nove tvrtke, a postojeće tvrtke ne žele se širiti. Ured premijera Yoshishika Node brani vladin stav prema valuti te ističe da su tvrtkama ponuđene subvencije od ukupno 6 milijardi eura. Iako su mnogi ekonomisti pozvali na prelazak na sofisticiraniji model proizvodnje sličan njemačkome, kritiziraju premijera jer nije pokrenuo promjene. Ministarstvo financija poduzelo je mjere za smanjenje vrijednosti jena pa je u protekle dvije godine četiri puta kupilo ukupno 200 milijardi dolara. Dužnosnici kažu da su ta sredstva namijenjena tek smanjenju udaraca špekulativnog djelovanja. Ryuji Usuda (40) vlasnik je tvrtke Kyowa, koja u Sekiju proizvodi automatizirane tvorničke strojeve. Nakon što mu je konkurentska južnokorejska tvrtka otela važnoj klijenta iz Japana, nije imao izbora pa je svoju novu tvornicu otvorio u Vijetnamu. Kaže da će ondje moći proizvoditi strojeve po 30 do 40 posto nižoj cijeni nego u Japanu. “Uskoro se u Japanu više ništa neće proizvoditi”, dodaje. Lani je vlada poduzela korake u ublažavanju deflacije pa je za djelić postotka smanjila mirovine. Nekoliko dolara mjesečno manje bilo je dovoljno da smanji optimizam blogera Ona. “Sad mi je jasno da deflacija može biti loša”, kaže Ono.

Martin Fackler

Autor: The New York Times
05. kolovoz 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close