Uloživši više od milijarde dolara u opsežan program pogranične sigurnosti, Rumunjska i Bugarska nadale su se da će se u rujnu priključiti zoni za putovanja bez vize unutar Europske unije i preuzeti nadzor na krajnjim granicama Europe. Prije nekoliko godina takav bi potez vjerojatno bio rutinski, kako tvrde stručnjaci, samo jedan korak u stalnom, entuzijastičnom širenju Europske unije.

No danas europskim blokom vlada konzervatizam. Kako Europu sve više nagrizaju gospodarska kriza, strah od useljenika iz Afrike te rastući nacionalizam, sve se više posvećuje organiziranom kriminalu, korupciji i neučinkovitom pravosuđu, o čemu se i nije razmišljalo kad su Bugarska i Rumunjska primljene u Uniju 2007. godine. “Lijepo je što imamo stroj kojim možemo provjeriti nalazi li se u teretnom dijelu aviona neki ilegalac”, kaže Karelvan Kesteren, nizozemski veleposlanik u Bugarskoj. “No ako nekome platite 500 eura da zažmiri, onda to nema smisla. Kad ključ zajedničkog doma date nekome, želite biti sigurni da je taj netko u potpunosti pouzdan i da se drži pravila.” Nizozemska će najvjerojatnije uložiti veto na ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengensku zonu, a mogle bi se usprotiviti i Finska, Njemačka i Francuska. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u kampanji za reizbor nastoji privući glasove konzervativaca. Korupcija nagriza bugarske i rumunjske granice, kraj kojih niču raskošne vile pograničnih policajaca i carinika. Desetak takvih vila ima i u Svilengradu, gradiću na južnoj bugarskoj granici u kojem živi dvadesetak tisuća stanovnika. Država se u borbi protiv korupcije počela koristiti računalnim rasporedom, koji čuvare nasumično raspoređuje na dužnost svakih nekoliko sati. U proteklih je godinu dana u Rumunjskoj uhićeno 248 pograničnih policajaca i carinika, a neki bi po smjeni prikupili i po 5800 eura.

Međutim, bugarske i rumunjske vlasti ne očekuju da će ove jeseni pristupiti Schengenskoj zoni. Većina stručnjaka vjeruje da će Europska unija, kako bi ublažila udarac, objema državama kao prvi korak omogućiti otvaranje zračnih luka slobodnom putovanju. Bugarski i rumunjski dužnosnici žale se na takav razvoj situacije, tvrdeći da su zadovoljili zahtjeve Europske unije, no da im se sad nameću novi. “Bilo bi lakše da su rekli da su razmislili i da se situacija promijenila”, kaže bugarski podpredsjednik vlade Simeon Djankov, “i da misle da im trebaju tri nova kriterija”. No, njegova se zemlja danas bori s “nedorečenim” optužbama o zločinačkim krugovima i korupciji u pograničnoj kontroli. Istu bi stvar, kaže, mogli predbaciti Italiji i Grčkoj. Međutim, Gabisor Tofan, načelnik sela kraj rumunjskomoldovske granice, kaže da je korupcija javna tajna. “Svaki je seljanin koji je htio ući u Moldovu morao dati neki manji iznos”, kaže. Neki kažu da Bugarska i Rumunjska danas plaćaju za sklonost Grčkoj, koja neuspješno nadzire priljev useljenika i krijumčarene robe. “Pojedine europske zemlje žele naučiti nešto iz grčkog primjera”, kaže Hugo Brady, znanstvenik iz Centra za europske reforme. “Zato žele opreznije pristupiti Rumunjskoj i Bugarskoj.”

Suzanne Daley i Stephen Castle