Srpska rudarska djelatnost lani je ostvarila prihod od dvije milijarde dolara. To je 10,4 posto više nego 2010. zbog čega je rudarstvo proglašeno najperspektivnijom gospodarskom granom. Upravo je zahvaljujući rudarstvu Srbija lani ostvarila rast BDP-a od 1,8 posto. Lani je iskopana i rekordna količina ugljena – 41,1 milijun tona. Intenzivna istraživanja novih nalazišta rudnih sirovina pokazala su da rudarstvo ima perspektivu. Srbijanski ministar rudarstva Oliver Dulić rekao je da će se u tu gospodarsku granu do 2020. investirati tri milijarde eura. To će omogućiti učinkovitiju eksploataciju rudnog blaga i otvoriti 35.000 radnih mjesta.

U nekoliko sljedećih godina diljem Srbije otvorit će se rudnici srebra, zlata, litija, bakra, nikla, uljnih škriljevaca, a u nove ugljenokope instalirat će se najsuvremenija oprema. U strategiji upravljanja mineralnim resursima za razdoblje do 2030. godine posebna važnost pridaje se otkrivenim nalazištima jadarita od kojeg se proizvodi litij. Procjenjuje se da jadarski bazen – mineral nazvan prema dolini rijeke Jadar u zapadnoj Srbiji u kojoj je otkriven – raspolaže sa 227 milijuna tona jadarita iz kojega će se proizvoditi litij, borna kiselina i natrijev sulfat. Srbija bi do 2020. mogla proizvoditi 90 posto svoga europskog litija, što će je svrstati na 10. mjesto po njegovoj proizvodnji u svijetu. Litiju se pridaje veliko značenje u razvoju zemlje jer je riječ o ključnoj sirovini za proizvodnju litijskih baterija za mobilne telefone, računala te za automobile na hibridni i električni pogon. Dosadašnja istraživanja potvrđuju da bi se samo iz jadarskog bazena moglo proizvesti 1,6 milijuna tona litij karbonata i 1,8 milijuna tona borne kiseline. Prema rezervama jadarita, spomenuti bazen smatra se jednim od najvećih. Godišnja vrijednost proizvodnje litija procjenjuje se na 124 milijuna dolara. Na istraživanju jadarskog bazena angažiran je Rio Tinto, vodeća svjetska kompanija za istraživanje rudnih nalazišta. Početak eksploatacije planira se 2014. godine.

Posebne se nade polažu u eksploataciji uljnih škriljevaca iz kojih se dobiva nafta. Tako bi Srbija smanjila ovisnost o uvozu nafte za koju izdavaja najveći dio deviznih sredstava. Nafta je glavni razlog srpskog deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom jer se za njezinu nabavu godišnje izdvaja dvije milijarde dolara. Osim državnih ulaganja u eksploataciji rudnog bogatstva angažiran je i privatni kapital. Farmakom Miroslava Bogičevića dobio je od Međunarodne financijske korporacije (IFC) 60 milijuna dolara za eksploataciju rudnika u privatnom vlasništvu. Koncern Farmakom, u sastavu kojeg posluje šest tvrtki s različitim asortimanom robe, od mlijeka do akumulatora i ljevaonice za proizvodnju antimona, lani je ostvario 300 milijuna eura prometa, a u 2012. godini planirano je povećanje na 550 milijuna eura. Najveći dio prihoda, 60 posto, ostvaruje se u izvoznim poslovima, prije svega na tržištima afričkih i europskih zemalja, a glavni izvozni proizvodi su akumulatori i proizvodi dukcija iz dviju Fermakomovih ljevaonica, u potpunosti namijenjenih inozemnom tržištu. To je bio i glavni argument za traženje zajma Međunarodne financijske korporacije.

Bogata nalazišta

Otkrivene tone plemenitih kovina
Istraživanja u borskom bazenu otkrila su i nova bogata nalazišta zlata, srebra i bakra. Riječ o području u istočnom dijelu Srbije, odnosno u neposrednoj blizini rudnika bakra. U spomenutom je nalazištu moguće proizvesti 1,2 tone zlata, 4500 tona bakra i 8500 tona srebra. Dobiveni koncentrati topit će se u inozemstvu jer topionica u Rudarsko-topioničarskom bazenu Bor nije osposobljena za obradu spomenutih ruda.