Nakon dugotrajne istrage Komisija za zaštitu konkurencije otkrila je dosad najveći kartel u Srbiji koji je činilo sedam farmaceutskih kuća i šest veledrogerija. Riječ je o dogovoru velikih proizvođača lijekova i krupnih trgovaca, sklopljenom 2008. godine, da se s tržišta ukloni 260 malih veledrogerija. Potpisnici kartelskog dogovora imali su odlučujuću ulogu u određivanju cijena ljekarnama i bolnicama. Pritom su sprečavali proizvodnju u tvornicama koje nisu bile učlanjene u kartel.

Crna lista
Među potpisnicima kartelskog dogovora nalaze se najveći srpski proizvođači lijekova: Hemofarm, Galenika, Zdravlje Actavis, PharmaSwiss, Srbolek, Slaviamed i Habitfarma. Od trgovačkih kuća u dogovoru su sudjelovali Velefarm, Pharmanova, Jugohemija-Farmacija, Farmalogist, Unihemkom i Vetfarm. Svih 13 tvrtki s crne liste žalilo se Upravnom sudu koji je dao za pravo Komisiji za zaštitu konkurencije pa je sad otvoren put za izricanje novčanih kazni. Antimonopolska komisija još nije izrekla sankcije, ali se procjenjuje da će biti u milijunima eura. Prema Zakonu o sprečavanju zloporaba na tržištu stvaranjem dominatnog položaja predviđene su kazne do 10 posto godišnjega prihoda. Procjenjuje se da kazne neće biti veće od tri posto za proizvođače, odnosno 1,8 posto za trgovce. Hemofarm bi tako platio tri milijuna eura, a Velefarm milijun eura.

Prava cijena štete
Kazna će se odnositi na prihod u 2007. godini, koja je prethodila sklapanju kartelskog ugovora. Prava cijena štete nanesene kartelskim udruživanjem teško će se utvrditi, tim prije jer je riječ o dugo primjenjivanoj praksi. Trenutno se u zatvoru nalazi više liječnika iz Instituta za onkologiju i radiologiju zbog primanja mita od farmaceutskih kuća.

Jugoremedija

Tvornica radnicima
Štetu su pretrpjeli i proizvođači koji nisu bili u sastavu kartela. Jugoremediji je bilo zabranjeno proizvoditi pojedine lijekove koji se nabavljaju iz uvoza. O nezavidnu položaju Jugoremedije srbijanskoga predsjednika Borisa Tadića otvorenim je pismom obavijestila Zagorka Golubović, ugledna beogradska profesorica i bivša članica Vijeća za borbu protiv korupcije. Golubović traži od predsjednika da spriječi ponovnu privatizaciju Jugoremedije i omogući da tvornica bude u većinskom vlasništvu zaposlenih, koji imaju najveći vlasnički udio. Ostvari li se njezin prijedlog, bit će to prva tvornica pod upravom radničkog dioničarstva.