Prema usvojenoj strategiji u srpskoj rudarskoj industriji će do 2020. godine biti uloženo tri milijarde eura, što će, osim razvoja nedovoljno razvijenih krajeva, unaprijediti industrijsku djelatnost.

Strategija se temelji na velikom interesu stranih i domaćih kompanija, koje se bave istraživanjem rudnog bogatstva. Trenutačno je otkupljena licencija za 110 lokacija, ali se istraživanje obavlja samo na tri, dok preostale licencije služe tvrtkama za trgovanje na burzi. Odzvonilo špekulantima Zbog njihova špekulativnoga odnosa u pripremi je novi zakon o rudarstvu koji će kompanijama, koje, u roku od tri godine nakon dobivanja licencije ne započnu istraživanje dozvola biti oduzeta. Novi zakon predviđa povećanje rente sa sadašnjih 1,5 posto, po kojoj je Srbija na europskom dnu, na 20 posto. S dosadašnjom minimalnom rentom godišnji prihodi iznose skromnih 25 milijuna eura, a povećanjem rente oni bi bili povećani na više od pola milijarde eura. Zlatko Dragosavljević, državni tajnik za rudarstvo kaže da je pripremljeno 15 projekata za istraživanje nalazišta antimona, litija, fosfata, bakra, zlata i srebra.

Eksploatacija novih nalazišta otvorila bi 10.000 radnih mjesta. Ponovno otkrivanje rudarstva, kao sektora, koji treba potaknuti ubrzani ekonomski razvoj Srbije u cjelini, temelji se na dosadašnjim nalazima, te saznanjima kako Srbija ima značajne rezerve bakra, olova, cinka i drugih minerala. Među njima je i vrlo rijetki jadarit oko čijeg istraživanja se uključila najveća rudarska kompanija Rio Tinto. Nakon što je otkriveno novo nalazište bakarne rudače, s većim postotkom bakra borski koncern bakra doživljava preporod. Vlada je odlučila uložiti 120 milijuna eura u izgradnju nove topionice, a više inozemnih tvrtki zainteresirano je investirati u eksploataciju novog rudnika i proizvodnju bakra, kojem je cijena na Londonskoj burzi skočila na 10 tisuća dolara po toni. To je dvostruko više nego tri godine, kada ni jedna inozemna kompanija nije željela ući u strateško partnerstvo s RTB-om Bor.

Školovanje rudara Novo nalazište bakra, kao i otkrivene mogućnosti eksploatacije jalovine borski će koncern, koji je blizu dva desetljeća opstajao sredstvima iz državnoga proračuna, nakon gradnje nove topionice, ponovo postati jedan od najvećih proizvođača bakra u Europi. U prvoj polovici godine u Boru i Majdanpeku proizvedeno je 14.000 tona katodnog bakra, 34% više u usporedbi s istim razdobljem lani. Proizvedeno je i 10% više zlata i 20% više srebra, a izvoz je uvećan za trećinu. Posebno je značajno da je ukupna količina iskopina (jalovine i rude) uvećana za 40 posto. To je pridonijelo da se poveća zanimanje stanovništva za bavljenje rudarskim poslom. Poslije 20 godina obavljen je upis učenika u srednju rudarsku školu, koji u rudarskom poslu vide mogućnost za dobru zaradu. Sada se rudarska plaća kreće od 395 do 800 eura.