EN DE

Srbija povećala izvoz za milijardu eura

Autor: Rato Petković
22. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Zbog slabijeg uroda prošle je godine izvoz kukuruza bio zabranjen tri mjeseca, što bi se ove godine moglo dogoditi sa pšenicom

Srbija je u ovoj godini povećala izvoz za milijardu eura u usporedbi s prethodnom godinom. Najveću zaslugu za to ima poljoprivredna djelatnost s plasmanom roba na strana tržišta, prije svega kukuruza, šećera, voća i povrća. Samo iz čačanske regije tijekom jeseni izvezeno je u Rusiju 40 vagona jabuka. Prema riječima Saše Dragina, srpskog ministra poljoprivrede, agrar je ostvario najveći izvoz u povijesti, dostigavši suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom od milijardu eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Otkup prije žetve
Od voća najvažniji srpski izvozni proizvod su maline koje su zbog visoke kvalitete najtraženija roba. Proizvođači smatraju da bi se postigli veći financijski rezultati kada bi se maline izvozile u manjoj ambalaži jer bi takvo pakiranje bilo prihvatljivije u europskim marketima. Problem je što se maline sada najčešće koriste za preradu u inozemstvu, čiji prerađivači ostvaruju veću zaradu.U izvozu poljoprivrednih proizvoda na prvo mjesto se vratio kukuruz kao sjemenska ili konzumna roba sa tri milijuna tona. Zbog slabijeg roda prošle godine njegov je izvoz bio zabranjen u razdoblju od tri mjeseca. To se ove godine može dogoditi sa pšenicom iako urod premašuje tamošnje potrebe. Prema riječima Slobodana Milosavljevića, ministra trgovine, ovogodišnji urod pšenice “veliki igrači” još prije žetve otkupili su od neposrednih proizvođača po dvostruko nižoj cijeni od sadašnje. Preko kartelskog dogovaranja ucijenili su srpske potrošače. Pšenicu su kupili po 0,12, a prodaju je za 0,25 eurocenti po kilogramu. Da domaće tržište ne bi ostalo bez pšenice, vlada namjerava zabraniti njezin izvoz. Na drugome mjestu nalazi se šećer s oko pola milijuna tona. Najveće količine, blizu 400.000 tona, isporučuju se na tržištu Europske unije. Među zemljama dominiraju Njemačka i Italija. Osim toga došlo je i do preslagivanja na tržištu jer je Nordzucker ušao u vlasničku strukturu šećerana koje je imao MK Commerce, kompanija Miodraga Kostića, srpskoga “kralja šećera”, koji je 2003. godine kupio tri šećerane za tri eura. Neposredni proizvođači traže od nadležnog ministarstva da ih učinkovitije zaštiti od monopola zbog kojeg su mnogi odustali od poljoprivrede. U prvom redu se to odnosi na stočarstvo u kojem je fond krava u posljednje dvije godine smanjen za 200.000. Da bi se povećala proizvodnja mlijeka, Ministarstvo poljoprivrede je povećalo premiju za tri puta, odnosno na 0,37 centi po litri, a investicijski fond Salford je označen sudskom presudom kao monopolist.

Srbija je u ovoj godini povećala izvoz za milijardu eura u usporedbi s prethodnom godinom. Najveću zaslugu za to ima poljoprivredna djelatnost s plasmanom roba na strana tržišta, prije svega kukuruza, šećera, voća i povrća. Samo iz čačanske regije tijekom jeseni izvezeno je u Rusiju 40 vagona jabuka. Prema riječima Saše Dragina, srpskog ministra poljoprivrede, agrar je ostvario najveći izvoz u povijesti, dostigavši suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom od milijardu eura.

Otkup prije žetve
Od voća najvažniji srpski izvozni proizvod su maline koje su zbog visoke kvalitete najtraženija roba. Proizvođači smatraju da bi se postigli veći financijski rezultati kada bi se maline izvozile u manjoj ambalaži jer bi takvo pakiranje bilo prihvatljivije u europskim marketima. Problem je što se maline sada najčešće koriste za preradu u inozemstvu, čiji prerađivači ostvaruju veću zaradu.U izvozu poljoprivrednih proizvoda na prvo mjesto se vratio kukuruz kao sjemenska ili konzumna roba sa tri milijuna tona. Zbog slabijeg roda prošle godine njegov je izvoz bio zabranjen u razdoblju od tri mjeseca. To se ove godine može dogoditi sa pšenicom iako urod premašuje tamošnje potrebe. Prema riječima Slobodana Milosavljevića, ministra trgovine, ovogodišnji urod pšenice “veliki igrači” još prije žetve otkupili su od neposrednih proizvođača po dvostruko nižoj cijeni od sadašnje. Preko kartelskog dogovaranja ucijenili su srpske potrošače. Pšenicu su kupili po 0,12, a prodaju je za 0,25 eurocenti po kilogramu. Da domaće tržište ne bi ostalo bez pšenice, vlada namjerava zabraniti njezin izvoz. Na drugome mjestu nalazi se šećer s oko pola milijuna tona. Najveće količine, blizu 400.000 tona, isporučuju se na tržištu Europske unije. Među zemljama dominiraju Njemačka i Italija. Osim toga došlo je i do preslagivanja na tržištu jer je Nordzucker ušao u vlasničku strukturu šećerana koje je imao MK Commerce, kompanija Miodraga Kostića, srpskoga “kralja šećera”, koji je 2003. godine kupio tri šećerane za tri eura. Neposredni proizvođači traže od nadležnog ministarstva da ih učinkovitije zaštiti od monopola zbog kojeg su mnogi odustali od poljoprivrede. U prvom redu se to odnosi na stočarstvo u kojem je fond krava u posljednje dvije godine smanjen za 200.000. Da bi se povećala proizvodnja mlijeka, Ministarstvo poljoprivrede je povećalo premiju za tri puta, odnosno na 0,37 centi po litri, a investicijski fond Salford je označen sudskom presudom kao monopolist.

Hrvatski prijevoznici
Izvoz je povećan za 21 posto tako da pokrivenost uvoza iznosi 58 posto, što je najviše u posljednjih 20 godina. Izvoz je toliko povećan da u zemlji nema dovoljno kamiona koji bi robu prevezli u inozemstvo ili do luka preko kojih se realizira plasman na inozemna tržišta. Zbog toga domaći prijevoznici traže od vlade pogodnosti kako bi mogli povećati prijevozničku flotu, upozoravajući da će im u suprotnome poslove preuzeti prijevoznici iz Bugarske, Hrvatske i Makedonije.

Agrar

Premalo izdvajanje
Zavidni izvozni poljoprivredni rezultati u Srbiji postignuti su iako se iz državnog proračuna za unapređenje te djelatnosti izdvaja tek tri posto BDP-a, dok europski prosjek iznosi pet posto.

Primat u regiji
Zahvaljujući poljoprivredi Srbija će 2010. godinu završiti s povećanjem BDP od 1,6 posto, što bi im moglo osigurati prvo mjesto u regiji.

Autor: Rato Petković
22. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close