Od prvog siječnja na srpskom tržištu naftnih derivata liberaliziran je uvoz i uvedeno slobodno određivanje cijena. Srbija je na taj korak bila obvezna na temelju sporazuma o Cefti. Vlada je donijela uredbu prema kojoj svi trgovci moraju uvoziti gorivo tzv. Euro V kvalitete, a jedino je Naftnoj industriji Srbije (NIS) dopuštena proizvodnja derivata niže kvalitete. To se objašnjava nastojanjem da Srbija zadrži status zemlje proizvođača naftnih derivata. Prema ocjeni trgovaca nema ni govora o liberalizaciji dok god NIS može proizvoditi gorivo slabije kvalitete. Kompanije koje se bave uvozom benzina i ostalih derivata smatraju da je NIS, koji u svoje dvije rafinerije nije uspio uvesti tehnologiju kojom bi se proizvodilo gorivo europskog standarda, favoriziran. U NIS-u, inače, većinski vlasnički udio od 51 posto ima ruski Gazpromnjeft. Rusi su najavili ulaganje od milijardu eura u srpski naftni kompleks kako bi osposobili rafinerije za proizvodnju kvalitetnijega goriva i čime bi NIS postao konkurentan ostalim inozemnim kompanijama koje posluju na srpskom tržištu.

Usklađenje s trošarinama
Za razliku od poduzeća, kojih u Srbiji s dozvolom za prodaju naftnih derivata ima 226, u potrošača postoji dvojako raspoloženje. Strahuje se da će liberalizacijom cijena doći do njihova povećanja iako ministar za energetiku Petar Škundrić obećava da će velika konkurencija pridonijeti da do toga ne dođe. I pored tog očekivanja trgovci smatraju da potrošači mogu očekivati pogodnosti glede cijene tek za nekoliko mjeseci. Oni upozoravaju kako prvo mora doći do usklađivanja s novim trošarinama, usvojenim s državnim proračunom za 2011., što će dovesti do povećanja cijena za oko 0,11 eura za litru, a da se pojeftinjenje može očekivati tek nakon ožujka, pod uvjetom da se ne mijenjaju cijene nafte na svjetskom tržištu. Škundrić ističe kako vlada kani poduzeti mjere samo u slučaju ako cijene budu osjetno skočile i time ugrozile projiciranu inflaciju za ovu godinu. Prevladavaju očekivanja da će cijena derivata biti na razini regije.

Kvalitetniji benzin
Istodobno sa strahovanjem od većih cijena ne skriva se zadovoljstvo što će slobodan uvoz omogućiti kupnju kvalitetnijeg benzina. Dosad su trgovci mogli uvoziti naftu, ali su bili u obvezi prerađivati je u NIS-ovim rafinerijama tako da glede kvalitete nisu mogli zadovoljiti potrošače. U NIS-u smatraju da će liberalizacija tržišta dovesti do pada cijena u veleprodaji, a da će cijene u maloprodaji ovisiti o stanju na tržištu. Vlada je neposredno prije liberalizacije tržišta odredila kako se uvozom naftnih derivata mogu baviti samo poduzeća koja imaju najmanje dva skladišta kapaciteta 500 kubičnih metara. Za velike kompanije koje imaju razvijene mreže benzinskih crpki to ne predstavlja zapreku, ali su tom mjerom ugroženi tzv. mali trgovci koji će sada biti primorani na udruživanje ili na nastavak nabave goriva u NIS-ovim rafinerijama. U Srbiji prodajne mreže osim NIS-a imaju Mol, OMV, Hellenic Petroleum, Lukoil te više stotina malih trgovaca s po jednom ili više crpki.

Gazpromnjeft

Dobit s novim vodstvom
Naftna industrija Srbije (NIS) je prvi put otkad njome upravlja poslovodstvo Gazpromnjefta u 2009. godini zabilježila dobit od 25,4 milijuna eura. Prilikom preuzimanja najveća srpska naftna kompanija ostvarivala je godišnji gubitak od 83 milijuna eura.