Prema riječima srpskog ministra za ekonomiju Mlađana Dinkića, vlada u 2011. godini očekuje priljev od četiri milijarde dolara izravnih stranih investicija, što je pet puta više od ovogodišnjih ulaganja. Taj iznos trebao bi pridonijeti povećanju BDP-a najmanje za 3,5 posto, dok će u ovoj godini biti povećan između 1,5 i 2 posto, ocijenjeno je na Poslovnom savjetu. Veća ulaganja očekuju se, prije svega, u tekstilnoj i autoindustriji, te elektronici i informatičkoj tehnologiji.

Nova brojila
Vladine optimistične prognoze temelje se na iskazanom zanimanju stranih kompanija za dolazak u Srbiju. Agencija za privlačenje inozemnih ulaganja i promociju izvoza (Siepa) u pregovorima je s više od sto stranih tvrtki. Najviše ih je iz Njemačke, Italije, Slovenije i Južne Koreje. Na nedavnom poslovnom skupu poduzetnici iz Slovenije najavili su drugi investicijski val u Srbiji, gdje već radi oko 300 poduzeća iz te zemlje. Subvencijama od 2000 do 10.000 eura po novozaposlenome, vlada je preko Siepe do sada uožila više od 50 milijuna eura. Dinkić je najavio kako će nastaviti s tom praksom i u idućoj godini. Najveće subvencije daju se za ulaganja u nerazvijene dijelove zemlje. Tako u južnoj Srbiji južnokorejska Yura već ima dvije tvornice, njemački Leoni jednu, a gradnju je počeo i talijanski Ditech.Francuska kompanija Sagem, poslije višemjesečnoga pregovaranja, odlučila je u Nišu izgraditi tvornicu za proizvodnju brojila za struju. Najveći motiv za ulaganje je bila odluka Elektrodistribucije da u prvoj fazi uloži 80 milijuna eura za kupnju brojila za mjerenje utroška struje na daljinu. Domaći proizvođači, prema uvjetima Europske investicijske banke koja je kreditor, ne zadovoljavaju postavljene kriterije, pa će taj posao pripasti stranim kompanijama. Inozemne tvrtke trebaju pridonijeti poboljšanju stukture izvoza, odnosno povećati plasman finalnih proizvoda u odnosu na sirovine, koje su dosad prevladavale u izvozu robe iz Srbije.

Rast za petinu
Srpski izvoz u kojem strane tvrtke sudjeluju sa 50 posto povećan je u ovoj godini za 20,3 posto, što je pridonijelo smanjenju vanjskotrgovačkog deficita za sedam posto.