Agrokor je od srpske Komisije za zaštitu konkurencije zatražio dozvolu za akviziciju Mercatora, jer ta slovenska trgovačka kuća pokriva 20-ak posto srpskog maloprodajnog tržišta. S Agrokorovim trgovačkim lancem Idea, koji posluje u Srbiji, Todorićev koncern bi postao druga trgovačka kuća s više od trećine pokrivenosti maloprodajnoga tržišta.

Iskustvo s Miškovićem
Prema Zakonu o zaštiti konkurencije gornja granica pokrivenosti tržišta za koju nije potrebno tražiti dozvolu antimonopolske komisije iznosi 40 posto. I taj postotak može biti veći ako se dominantan položaj na tržištu ne zlorabi. Svojedobno je Maxi lanac bio na meti antimonopolske komisije, jer se smatralo da je prešao graničnih 40 posto, a uz to se njegovom vlasniku Miroslavu Miškoviću pripisivalo da zlorabi takav položaj, što se manifestiralo određivanjem visookih marži i ucjenjivanjem dobavljača. Komisija za zaštitu konkurencije donijela je rješenje po kome Maxi ima dominantan položaj, ali je putem suda najveći srpski tajkun osporio stav antimonopolske komisije. Da se slučaj s Maxijem ne bio ponovio, Agrokor je preventivno zatražio dozvolu Komisije za zaštitu konkurencije. O njezinu stavu ne ovisi hoće li će Agrokor preuzeti Mercator, ali ako antimonopolska komisija ocijeni da bi time Mercatorov i Agrokorov maloprodajni lanac objedinjeni stekli dominantan položaj, Agrokor bi morao smanjiti Ideinu prodajnu mrežu. Sa 35 posto pokrivenosti srpskoga maloprodajnoga tržišta, koliko se procjenjuje da Mercator i Agrokor zajedno pokrivaju srpsko tržište, Komisija za zaštitu konkurencije ne bi imala razloga praviti smetnje zagrebačkoj kompaniji u preuzimanju najveće slovenske trgovačke kuće.

Otpor u Srbiji
U stručnim krugovima se procjenjuje kako spajanje Mercatorove i Agrokorove prodajne mreže i unatoč tome što ne bi prešlo kritičnu granicu od 40 posto nije poželjno, jer bi se na tržištu stvorio duopol belgijskog Delhaizea, koji je preuzeo Maxi i Agrokora. Pretpostavlja se da bi se, u tom slučaju, vlasnici dvije najveće trgovačke mreže koje bi pokrivale oko 75 posto maloprodajnoga tržišta lakše dogovarale o diktiranju uvjeta na tržištu, što bi, prema prevladajućem uvjerenju, išlo na štetu kupaca. Stoga je upitno kako će reagirati antimonopolska komisija, odnosno hoće li se čvrsto držati zakonskih propisa, ili će prevladati procjena o štetnosti ukrupnjavanja maloprodajnoga tržišta, pa bi Agrokor mogao dobiti negativan odgovor.

Portfelj

Od trgovina do stoke
Nije poznato što će Agrokor učiniti ukoliko od antimonopolske komisije dobije negativan odgovor. Agrokor u Srbiji osim maloprodajnog lanca Idea, koji je treći po veličini, i veleprodaje, ima vlasništvo u više srpskih tvrtki, poput Frikoma, tvornice smrznute hrane, Dijamanta, najvećeg proizvođača jestivog ulja, Starog kikinskog mlina i u Slogi, proizvoćaču mineralne vode. Uz to Agrokor je lani u Novom Sadu otvorio distributivni centar voća i povrća i uložio 10 milijuna eura u izgradnju stočarske farme s kapacitetom tovljenja dvije tisuće junadi godišnje.

Veliki ulagači

Delikatan zadatak
Agrokor je s dosad uloženih više od 200 milijuna eura hrvatska kompanija koja je u Srbiju uložila najviše kapitala od svih drugih hrvatskih tvrtki. I Mercator je vodjeća slovenska tvrtka po visini uloženoga kapitala, koji prelazi 300 milijuna eura. Antimonopolska komisija nalazi se pred delikatnim zadatkom, jer ostaje upitno kako bi se njezin eventualni negativni odgovor odrazio na priljev hrvatskog i slovenskog kapitala, koji je među najvećim u Srbiji.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?