Ova zemlja, koja već dugo pokušava iskazati solidarnost prema islamističkim skupinama i dopustiti vjerskim vođama da igraju veću ulogu u javnom životu, odnedavna je promijenila smjer i svim silama pokušava ograničiti utjecaj muslimanskih konzervativaca na džamije, javna sveučilišta i dobrotvorne udruge.

Vlada je od imama zatražila snimke njihovih propovijedi i otpočela strog nadzor vjerskih škola. Članicama utjecajne udruge muslimanki rečeno je da smanje aktivnosti kao što su propovijedi i poučavanje islamskih zakona. A ovoga je ljeta više od tisuću učiteljica koje nose veo prebačeno na obavljanje administrativnih poslova. Ove restrikcije započele su 2008. godine i otada postaju sve opsežnije, a rezultat su napora predsjednika Bashara al-Assada da ponovno dokaže tradicionalni sekularizam Sirije unatoč prijetnjama radikalnih skupina u regiji, tvrde sirijski dužnosnici. Ovakav stav predstavlja snažan zaokret Sirije koja je godinama tolerirala jačanje konzervativaca. A vladu postavlja na naizgled kontradiktorni put borbe protiv islamista kod kuće, dok u inozemstvu potiče pokrete kao što su Hamas i Hezbollah. Sirijski dužnosnici nepopustljivi su u tvrdnjama da ovaj preokret izvire iz zabrinjavajućih domaćih trendova i nema utjecaja na potporu tim skupinama, njihovim saveznicima u borbi protiv Izraela. Istodobno ponosno naglašavaju svoju sekularističku kampanju. Neki sirijski analitičari gledaju na to kao na ponudu Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji, koje već dugo udvaraju Siriji, što je dio strategije za izolaciju Irana i ograničenje utjecaja Hamasa i Hezbollaha. Zagovornici ljudskih prava smatraju da ovakva politika samo pojačava zabrinutost glede pitanja kao što su arbitrarno zatočenje islamista. Pritisak na islamističke konzervativce u Siriji ozbiljno je započeo nakon eksplozije autobombe u sirijskome glavnom gradu u rujnu 2008., u kojoj je poginulo 17 ljudi.

Vlada je okrivila radikalnu skupinu Fatah al-Islam. “Nakon razdoblja prilagodbe islamističkim skupinama režim je prešao u ovaj način rada koji je daleko proaktivniji i represivniji”, smatra Peter Harling, viši analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi, neprofitnoj skupini posvećenoj sprečavanju smrtonosnih sukoba. “Režim shvaća koliki izazov islamizacija sirijskog društva predstavlja.” Vladini stavovi privukli su više pozornosti ovog ljeta kad je zabrana upisa studenticama koje nose veo uspoređena sa sličnom zabranom u Francuskoj. Taj potez kao da je naglasio smanjenu toleranciju prema strogom promatranju muslimana u javnome životu. Sirijski dužnosnici izjavili su da je veo potpuno stran pojam za sirijsko društvo. U domaćoj javnosti nije se dogodio nikakav javni izljev gnjeva, no jedan klerik, koji kaže da je prije dvije godine otpušten bez ikakvog razloga, smatra da bi se to moglo promijeniti. Vlada se počela ulagivati vjerskim konzervativcima u isto vrijeme kad su zapadne sile pokrenule izolaciju Sirije zbog optužbi da stoji iza fatalnog atentata na libanonskog premijera Rafika Haririja 2005. godine. Kad je zemlja izišla iz te izolacije, usredotočila se na izazove kod kuće. Vlada se usmjerila i na konzervativce. Sirijski novinar Hassan Abbas izjavio je: “Osjetili su potrebu uništiti sve ono što su njegovali i osnaživali.” Detalji trenutnog smjera vlade još su nejasni. “Postoje granice onoga što sirijska vlada može učiniti”, tvrdi Harling. “Pokušat će nešto napraviti, ali će se povući ako stvari odu predaleko. To govori mnogo o tome koliko je to teško – čak i za režim koji je istinski sekularistički i čiji je opstanak vezan uz sekularističku narav sirijskog društva.”

Kareem Fahim